Ubojstvo 19-godišnjeg Luke Milovca u Drnišu u svibnju ove godine bilo je jedan od povoda za promjene hrvatskog kaznenog zakonodavstva o kojima je Hrvatski sabor raspravljao u četvrtak. Predloženim izmjenama uvodi se doživotni zatvor za najteža kaznena djela, ali i mogućnost posebnog nadzora nad opasnim počiniteljima nakon što odsluže zatvorsku kaznu.
Tragedija koja je 16. svibnja potresla Drniš, kada je tijekom dostave pizze ubijen 19-godišnji Luka Milovac, otvorila je brojna pitanja o postupanju institucija i kažnjavanju počinitelja teških kaznenih djela. Za ubojstvo je 25. rujna na Županijskom sudu u Šibeniku Kristijan Aleksić nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora.
Aleksić je i ranije bio osuđen za ubojstvo, a činjenica da je nakon izdržavanja kazne ponovno počinio teško kazneno djelo dodatno je potaknula raspravu o sigurnosti građana i odgovornosti pravosudnog sustava.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u četvrtak je u Saboru predstavio paket pravosudnih zakona kojima se, među ostalim, prvi put u hrvatsko zakonodavstvo uvodi doživotni zatvor. Ministar je potvrdio da su povod za izmjene bili nedavni teški zločini, uključujući ubojstvo u Drnišu, ubojstvo žene u Slatini te niz požara sa smrtnim posljedicama.
Prema predloženim izmjenama Kaznenog zakona, doživotni zatvor mogao bi se izreći za najteža kaznena djela za koja je već propisana kazna dugotrajnog zatvora. Takva kazna bila bi moguća i kada je počinitelj osuđen za više kaznenih djela za koja su utvrđene pojedinačne kazne dugotrajnog zatvora, a njihov zbroj prelazi 50 godina.
Osuđenici bi pravo na podnošenje zahtjeva za uvjetni otpust stekli tek nakon 25 godina provedenih u zatvoru. To ne znači automatsko puštanje na slobodu, nego mogućnost da nadležna tijela razmotre zahtjev.
Hrvatska je dosad, uz Portugal, bila jedina članica Europske unije koja nije predviđala kaznu doživotnog zatvora.
Poseban nadzor i nakon izlaska iz zatvora
Jedna od novosti o kojoj se raspravljalo odnosi se upravo na problem koji je nakon drniške tragedije posebno zaokupio javnost: što učiniti s osobama koje su odslužile zatvorsku kaznu, ali i dalje predstavljaju visok rizik za društvo.
Predviđa se uvođenje posebne mjere nadzora nakon izvršenja zatvorske kazne. Ona bi se mogla primjenjivati na počinitelje određenih teških kaznenih djela, a trajala bi od jedne do pet godina, odnosno do deset godina kada su kaznena djela počinjena na štetu djece.
Kršenje takve mjere predstavljalo bi zasebno kazneno djelo, za koje je predviđena kazna do dvije godine zatvora.
Predložen je i poseban zakon kojim bi se omogućio smještaj osoba visokog rizika u ustanovu izvan zatvorskog sustava nakon što u cijelosti izdrže kaznu od najmanje deset godina za određena teška kaznena djela.
Ministar Habijan tijekom rasprave potvrdio je da bi se pojedine nove mjere nadzora mogle primjenjivati i na osobe koje već izdržavaju dugotrajne zatvorske kazne, a približava im se izlazak na slobodu. Pritom je istaknuo važnost planiranog stupanja zakona na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Drniška tragedija spominjala se i tijekom saborske rasprave
HDZ-ova zastupnica Marija Vrhovski, čiji su roditelji podrijetlom iz okolice Drniša, tijekom rasprave govorila je o osobnoj povezanosti s tragedijom. Navela je da se njezin brat družio s ubijenim Lukom, dok je njezin nećak s njim išao u razred.
Podržala je predložene izmjene, posebno mjere kojima bi se društvo trebalo zaštititi od počinitelja najtežih kaznenih djela.
– Nadam se da će ovo biti snažna poruka za neke nove, ne daj Bog, Luke i počinitelje najtežih kaznenih djela – kazala je Vrhovski.
Oporbeni zastupnici uglavnom su podržali strože kažnjavanje, ali su upozorili da povećanje kazni samo po sebi neće spriječiti nove tragedije.
Zastupnica Možemo! Urša Raukar Gamulin naglasila je da država mora pronaći ravnotežu između zaštite građana i poštovanja ljudskih prava. Upozorila je i na potrebu prevencije, pravodobnog prepoznavanja rizika te bolje suradnje institucija.
Mostov Božo Petrov također je podržao uvođenje doživotnog zatvora, ali je upozorio da strože kazne ne mogu zamijeniti učinkovit rad policije, inspekcija i pravosuđa. Pritom se izravno osvrnuo na ubojstvo u Drnišu.
SDP-ov zastupnik Tonči Restović ocijenio je da je predloženi paket zakona reakcija na drniški zločin i slučaj nezakonitog odlaganja otpada u Lici. Upozorio je da je za odvraćanje počinitelja od kaznenih djela važna izvjesnost da će biti otkriveni, procesuirani i kažnjeni u razumnom roku.
Ministar Habijan tijekom rasprave priznao je da strože kazne same po sebi ne jamče da se slični zločini neće ponoviti.
Novi zakon neće se moći primijeniti na Aleksićev slučaj
Iako je ubojstvo Luke Milovca bilo jedan od povoda za zakonske promjene, nova kazna doživotnog zatvora neće se moći retroaktivno primijeniti na Kristijana Aleksića.
Prema ustavnom načelu zabrane retroaktivne primjene strožeg kaznenog zakona, počinitelju se ne može naknadno izreći teža kazna od one koja je bila propisana u vrijeme počinjenja kaznenog djela.
Predložene izmjene još moraju proći zakonodavni postupak u Hrvatskom saboru. Njima se, osim doživotnog zatvora i nadzora opasnih počinitelja, predviđaju strože kazne za namjerno izazivanje požara te uvođenje osobito teškog kaznenog djela protiv okoliša, poznatog kao ekocid.
Drniška tragedija tako je postala jedan od konkretnih događaja na koje se pozivaju i Vlada i saborski zastupnici u raspravi o promjenama kaznenog zakonodavstva.
