Prikriveno dječje siromaštvo i nedostatak organiziranih obroka u srednjim školama došli su u fokus nakon objave rezultata najopsežnijeg istraživanja o dobrobiti djece školske dobi u Zagrebu, koje je poslužilo kao temeljna podloga za izradu prvog gradskog Akcijskog plana od 2027. do 2030. godine.
Istraživanje pod nazivom 'Dobrobit i potrebe djece školske dobi u gradu Zagrebu', koje su izradile profesorice s zagrebačkog Pravnog fakulteta Olja Družić Ljubotina, Ivana Dobrotić i Lea Skokandić te Romana Galić iz Grada Zagreba, otkrilo je ozbiljan strukturni deficit u obrazovnom sustavu. Tijekom školskog dana redovito jede tek 60,9 posto srednjoškolaca, dok ih se čak 42,8 posto požalilo da su u školi gladni često ili svakodnevno.
Stručnjaci naglašavaju kako izostanak organizirane prehrane izravno utječe na zdravlje, koncentraciju i obrazovne rezultate učenika, zbog čega među srednjoškolcima postoji jasan konsenzus o potrebi uvođenja besplatnog obroka.
Materijalni status diktira mentalno zdravlje i uspjeh
Analiza temeljena na uzorku od 3786 učenika te intervjuima s djecom i roditeljima pokazala je da je dobrobit djece u svim segmentima izravno povezana s financijskim mogućnostima obitelji. Približno 7,4 posto učenika procjenjuje svoj materijalni status lošijim od vršnjaka, a djeca iz takvih obitelji češće se suočavaju sa skrivenim troškovima obrazovanja, otežanim pristupom zdravstvenoj skrbi i izostankom izvanškolskih aktivnosti.
Razlike su posebno izražene u segmentu mentalnog zdravlja. Dok se općenito 45 posto učenika izjasnilo da se osjeća vrlo nervozno, kod djece slabijeg socioekonomskog statusa taj udio raste na čak 68 posto, a 45 posto ih se osjeća tužno i obeshrabreno.
Preporuke za novi akcijski plan
Na temelju dobivenih rezultata Gradu Zagrebu upućeno je 15 preporuka za razdoblje do 2030. godine. Ključne mjere obuhvaćaju uvođenje organizirane školske prehrane u srednjim školama uz razmatranje modela centralne kuhinje, uklanjanje skrivenih troškova školovanja, širenje stipendija za ugrožene skupine te osiguravanje bolje dostupnosti zdravstvenih i psiholoških usluga unutar javnog sustava.
