Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u rujnu ove godine u usporedbi s kolovozom veći je za 0,1 posto, dok je u odnosu na rujan lani pao za 4,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom broju zaposlenih u industriji ima najveći, gotovo 92-postotni udio, u rujnu je porastao za 0,1 posto u odnosu prethodni mjesec, navodi se u objavi DZS-a od prošlog tjedna.
U rudarstvu i vađenju, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji malo veći od dva posto, broj zaposlenih u rujnu je, u odnosu na kolovoz, porastao za 0,3 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i parom te klimatizaciji, čiji je udio u ukupnom broju zaposlenih u industriji 6,1 posto, broj zaposlenih ostao je na istoj razini.
Prema podacima DZS-a, na godišnjoj razini broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji pao je za 5,5 posto. Pritom je u sklopu prerađivačke industrije najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji odjeće, za 29,2 posto, te u proizvodnji namještaja, za 16,8 posto.
Najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini u sklopu prerađivačke industrije bilježi se u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 12,5 posto.
U rujnu 2026., prema rujnu 2025., broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom i parom te klimatizaciji porastao je za 1,5 posto, a u rudarstvu i vađenju za 3,7 posto. Broj zaposlenih u industriji u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani pao je za 5,3 posto.
Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do rujna 2026. veća je za 8,2 posto u usporedbi s istim razdobljem 2025.
