Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Slikara Svetislava Cvetkovića
Izložba 'Proljeće u mrtvoj šumi' donosi neobičan crno-bijeli svijet na Kninsku tvrđavu
U utorak, 20. listopada, će se u Galeriji Kninskog muzeja na tvrđavi u 19 sati otvoriti izložba „Proljeće u mrtvoj šumi“ autora dr. art. Svetislava Cvetkovića.
Svetislav Cvetković, doktor umjetnosti, rođen je 1980. godine u Livnu, a diplomirao je slikarstvo 2004. na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, gdje je 2017. doktorirao na temu egzistencijalizma u europskom slikarstvu 20. stoljeća.
Imao je 15 samostalnih i više od 200 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada za crtež, slikarstvo, fotografiju i video. Autor je i brojnih djela u sakralnim prostorima u BiH.
Radi kao izvanredni profesor na Slikarskom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Mostaru, gdje obnaša i dužnost dekana.
'Sve počinje od bijelog lista papira, jedne točke, jednog kružića i, naravno, autorova promišljanja o postojanju koje je pokretač cjelokupnog procesa. Iz jedne točke počinje suživot egzistencije i esencije postojanja bitka. Cvetkovićev minimalistički crno-bijeli svijet intenzivniji je od bilo koje boje. Radovi svjedoče kako tišina ponekad ima snažniji odjek od buke. U tišini izniče esencija i za njom umjetnik traga.
Autor nas minucioznim crno-bijelim crtežima uvodi u svoje kompleksne metafizičke prostore. Njihova složenost proizlazi ne samo iz zahtjevne tehnike rada micro penom i grafitnom olovkom nego i iz metafizičkog naboja kojim ti svjetovi plijene.
Umjetnikova egzistencijalistička ideja svoj izraz nalazi u tehnici točkanja (stipple art). Nadahnuta prirodom, u spoju s detaljima arhitektonskih formi, koncentričnim krugovima i organskim oblicima, stvara iluziju nadrealnih, pustih i usamljenih mjesta gotovo apokaliptičke atmosfere.
Ciklus „Proljeće u mrtvoj šumi” slika je strpljivosti, beskonačnosti, dubine i tajanstvenosti. Tisuće točkica i kružića svojim dinamičnim odnosima stvaraju teksturu, volumen i suptilne prijelaze između svijetlih i tamnih površina.
Mogli bismo reći da je ovaj opus umjetnikov odgovor na užurbani tempo života i bijeg u prostor kontemplacije. U njemu, od bjeline papira i prve točke, započinje stvarati svoju oazu regeneracije, novog početka i novog smisla. Autor nas podsjeća da je običan bijeli list – ta bijela ploha – nalik našem životu. Preuzimamo odgovornost za svoje izbore i za način na koji ćemo ispisati taj list života', napisala je u predgovoru u katalogu izložbe Željka Markov.