Slavenska mitologija, carstvo i osveta: Izašao novi roman Nikole Aleksića

U trilogiji je Aleksić izgradio vlastiti fantastični svijet likova, država, carstava i nadnaravnih bića, oslanjajući se ponajprije na slavensku, odnosno hrvatsku mitološku baštinu. Kao inspiracija poslužili su mu i dijelovi europske te splitske povijesti.

Carstvo više nije obećanje reda

Prema predgovoru Danijela Tatića, „Djeca osvete“ donose završni obračun s posljedicama događaja pokrenutih u prethodna dva romana. Dok su „Djeca Utemeljitelja“ otvorila priču o nastanku moći i prvim velikim lomovima, a „Djeca carstva“ pratila uspon i širenje novog političkog poretka, završni nastavak trilogiju vodi u tamniji i složeniji prostor.

Novo Carstvo više nije tek ideja reda i zajedništva, nego stvarnost koja traži poslušnost, nadzor i podvrgavanje. U središtu romana je Rugovit, junak carskih pobjeda koji se mora suočiti s pitanjem komu zapravo duguje vjernost: caru, carstvu, suborcima, pokorenim narodima ili vlastitoj naravi.

Važan odnos u priči čine carsko središte i sjever. Sjever pritom nije samo zemljopisni prostor, već mjesto drukčijeg odnosa prema slobodi, zajedništvu, duhovnosti i prirodi, nasuprot imperiju koji sve nastoji podvesti pod isti sustav.

Mitologija kao prostor za velike teme

U Aleksićevu svijetu vojske, legije, prisege, utvrde, granice i politički savezi imaju važnu ulogu, dok su bogovi, svete šume, planine i drevne sile sastavni dio radnje, a ne tek kulisa. Roman tako kroz mit, rat i sudbine likova otvara teme vlasti, odgovornosti, slobode, identiteta i granica poslušnosti.

Autor smatra da je slavenska mitologija neopravdano zanemarena u suvremenim svjetskim trendovima, iako čitateljima može ponuditi bogat i prepoznatljiv književni prostor. Trilogijom zato želi dati doprinos njezinu očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i povijesne baštine kao dijela slavenskog nasljeđa.