Betina okupila stručnjake: Održana 2. Konferencija o očuvanju pomorske baštine Hrvatske

Na skupu se, kroz sedam tematskih blokova, raspravljalo o izazovima s kojima se u svakodnevnom radu suočavaju pomorski muzeji i interpretacijski centri, govorilo se intenzivno o očuvanju i obnovi drvenih brodova, financiranju projekata te važnosti prenošenja vještina na mlađe generacije. Posebno je istaknuta potreba osnivanja škole tradicijske brodogradnje, jer – kako su zaključili sudionici – bez novih majstora nema ni budućnosti tradicijskih plovila.

Sudionici su program 2. Konferencije o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine Hrvatske obogatili nizom inspirativnih izlaganja: od predstavljanja novih muzeja i centara posvećenih moru i brodogradnji, do primjera kako se tradicijski brodovi mogu koristiti u edukaciji i turizmu. Predstavljene su i brojne inicijative udruga i lokalnih zajednica, a osobito je naglašena važnost autentičnosti u obnovi brodova i očuvanju identiteta pomorskih mjesta te, osobito, očuvanje mjesta za tradicijske drvene brodove unutar primorskih luka i lučica i uopće statusa drvenoga broda u suvremenom dobu. U okviru sesije o valorizaciji tradicijskih drvenih brodova danas, prezentaciju pod naslovom 'Zaplovi u gajeti – muzejska gajeta u edukaciji i turizmu' održala je voditeljica marketinga Muzeja betinske drvene brodogradnje, Mirela Bilić.

Značaj ovog tematskog bloka bio je upravo u raznolikosti pristupa temi – kroz četiri različite perspektive sudionika koji tradicijski brod promatraju ne samo kao objekt baštine, već i kao živu sastavnicu suvremenog života. Iz dimenzije mlade obrtnice Edit Zadković iz Opatije predstavljeno je iskustvo plovidbe s gostima u vlastitoj gajeti kojom na autentičan način otkriva ljepote Kvarnera. Pino Vojković iz Komiže, vlasnik obiteljske tvrtke Alternatura, podijelio je dugogodišnju praksu vođenja tura po viškome akvatoriju kroz spoj tradicije, interpretacije i održivog turizma. Svoj osobni put prema brodu i brodogradnji predstavio je i Paolo Tičina, član udruge Kanata, koji je opisao projekt obnove svoje gajete kao povratak vlastitim korijenima i način povezivanja s zajednicom, regatama i morem kroz članstvo u udruzi Kanata iz Zadra, dok je projekt Muzeja betinske drvene brodogradnje, Zaplovi u gajeti, interesantan jer pokazuje iskustvo otočnog muzeja u obnovi i revitalizaciji betinske gajete Marija, stare čak 103 godine.

Takav raspon iskustava potvrdio je koliko tradicijski brod i dalje ima snagu okupljanja, inspiracije i stvaranja novih oblika baštinskog, ali i turističkog djelovanja.

Osim stručnog dijela, sudionici su uživali u druženjima u Betini i Murteru, a u sklopu programa manifestacije Dani Latinskog idra predstavljen je i Zbornik radova s prve konferencije, održane lani u Rijeci, čime je naglašena važnost kontinuiteta i stručnog dokumentiranja ovakvih susreta.

Konferenciji je, uime Ministarstva kulture i medija RH, nazočila Tatjana Horvatić, voditeljica Službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu. Riječi podrške u ime Šibensko – kninske županije okupljenima je uputio i župan Paško Rakić i načelnik Općine Tisno Kristijan Jareb.

Organizatori i partneri – Hrvatski pomorski muzej Split, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka te Koordinacija udruga 'Tradicijska jedra Kvarnera i Istre' – zahvalili su Ministarstvu kulture i medija RH i Općini Tisno na podršci u realizaciji događanja.

Zaključak konferencije je da je budućnost hrvatske pomorske baštine, osobito tradicijskih drvenih brodova, neraskidivo vezana uz obrazovanje novih naraštaja brodograditelja. Gotovo svi aktivni majstori danas pripadaju starijoj generaciji, a mladih kadrova nema, što znači da bi već u sljedećih desetak godina moglo doći do ozbiljnog manjka stručnjaka i ugrožavanja opstanka tradicijske brodogradnje. Stoga je pokretanje škole za brodograditelje prepoznato kao nužan iskorak, ne samo radi očuvanja vještina, nego i radi stvaranja održivih temelja za prijenos znanja, zapošljavanje mladih i očuvanje kulturnog identiteta naših obalnih mjesta. Kao sljedeći korak istaknuto je da će biti upućeno pismo namjere prema nadležnim institucijama kako bi se na vrijeme poduzele konkretne mjere za rješavanje ovog problema.

Betina je time još jednom potvrdila svoju ulogu važnog čuvara tradicije drvene brodogradnje i mjesta okupljanja svih kojima je stalo do očuvanja hrvatskog maritimnog identiteta.