Na današnji dan, 16. studenoga 1984. godine, u Murterskom moru dogodila se jedna od najopasnijih pomorskih havarija u povijesti Jadrana. Talijanski tanker Brigitta Montanari, koji je prevozio više od 1300 tona otrovnog i lako zapaljivog vinil-klorid monomera, prevrnuo se i potonuo na dubinu od 82 metra u blizini otočića Mrtovnjaka i Tetovišnjaka. Trojica pomoraca izgubila su život, a devetoricu preživjelih spasili su supružnici Grgo i Šinka Carev, ribari iz Jezera na Murteru.
Brod je prevozio kemikaliju namijenjenu kaštelanskoj tvornici Jugovinil. Vinil-klorid monomer koristi se u proizvodnji plastike, a riječ je o kancerogenoj, izrazito zapaljivoj tvari čije je istjecanje moglo ozbiljno ugroziti morski okoliš. Nesreća se dogodila u večernjim satima, tijekom promjene kursa, a brod je završio na morskom dnu nedaleko od Kornatskog otočja.
Na brodu se nalazilo 12 članova posade. U trenutku nesreće Grgo i Šinka Carev vraćali su se iz ribolova prema Jezerima. Primijetili su neobične tragove na površini mora, a zatim začuli pozive u pomoć.
U svojoj maloj ribarskoj brodici približili su se mjestu potonuća i iz mora izvukli devetoricu talijanskih pomoraca, među kojima je bio i zapovjednik broda Francesco Rievechio.
Trojici članova posade nije bilo spasa. Tijelo brodskog kuhara Giusta Santa poslije je pronađeno kod Vrgade, dok su dvojica njegovih kolega nestala u moru.
Za hrabrost i spašavanje ljudskih života Grgo i Šinka Carev nagrađeni su Plavom vrpcom Vjesnika, priznanjem za pothvate na moru. Njihova priča ostala je jedan od najpoznatijih primjera hrabrosti murterskih ribara.
Opasni teret ostao je na dubini od 82 metra
Potonuće Brigitte Montanari otvorilo je problem s kakvim se stručnjaci na Jadranu dotad nisu susretali. Na morskom dnu ostao je tanker s golemom količinom otrovne kemikalije, a svako oštećenje spremnika moglo je izazvati ozbiljno onečišćenje.
U pripreme za izvlačenje uključeni su stručnjaci Brodospasa, ronilačke ekipe i znanstvenici koji su pratili moguće posljedice za morski okoliš.
Prvi pokušaji izvlačenja 1985. godine završili su novom tragedijom. Tijekom podvodnih radova dogodila se nesreća s ronilačkim zvonom u kojoj su poginula dvojica ronilaca Jugoslavenske ratne mornarice.
Tako je havarija Brigitte Montanari, zajedno s kasnijim pokušajima spašavanja broda, odnijela ukupno pet ljudskih života.
Složena operacija nastavljena je 1987. godine. Olupinu je trebalo najprije uspraviti, a potom postupno podizati s morskog dna. Tijekom radova otkriveno je istjecanje vinil-klorida, zbog čega su stručnjaci morali prilagođavati postupak kako bi spriječili nekontrolirano oslobađanje opasnog tereta.
Brod je podignut na manju dubinu i pod morem premješten prema zaštićenoj uvali kod otoka Kaprija. Ondje je nastavljen postupak uklanjanja kemikalije iz spremnika.
Prema podacima francuskog centra za dokumentiranje pomorskih onečišćenja CEDRE, oko 700 tona vinil-klorida pretočeno je u drugi brod. Dio tereta završio je u okolišu, a tijekom operacije zabilježene su i povećane koncentracije kemikalije u moru.
Olupina je konačno izvađena 1988. godine, gotovo četiri godine nakon potonuća, čime je završena jedna od tehnički najzahtjevnijih pomorskih operacija izvedenih na Jadranu.
Strah od ekološke katastrofe
Zbog količine i opasnosti tereta, slučaj Brigitte Montanari godinama je izazivao zabrinutost među stanovnicima šibenskih otoka, ribarima i stručnjacima za zaštitu mora.
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković pratili su stanje morskih organizama oko olupine i uspoređivali ga s uzorcima iz nezagađenog područja. Istraživanja nisu pokazala akutne toksične učinke na promatrane organizme, ali mogućnost dugotrajnijih, manje vidljivih posljedica nije bila potpuno isključena.
Četrdeset i dvije godine poslije, havarija talijanskog tankera ostala je zapamćena kao jedna od najopasnijih pomorskih nesreća u šibenskom akvatoriju.
Za stanovnike Jezera i Murtera ona je prije svega priča o Grgi i Šinki Carev, supružnicima koji su se jedne studene večeri vraćali iz ribolova i, ne znajući kakva opasnost vreba iz potonulog broda, iz mora izvukli devet ljudskih života.