Na otoku Murteru drvena brodogradnja suočava se s ozbiljnim problemom nedostatka radne snage. Posljednji kalafati, majstori koji još znaju popravljati i graditi tradicijske drvene brodove, već su u trećoj životnoj dobi, a mladih školovanih majstora nema. Kako bi se ovaj zanat sačuvao, planira se ponovno uvođenje srednjoškolskog smjera brodograditelja, s mogućnošću specijalizacije za drvenu brodogradnju.
U škveru ostali otac i sin
U betinskom škveru, starom šest desetljeća, meštar Niko Papeša uređuje kaić za udrugu Latinsko idro.
On i sin Krešo ostali su jedini u škveru u kojem se uređuju drvene gajete i leuti. Nove brodove više ne izrađuju, a posla ima uglavnom oko popravaka i održavanja postojećih plovila.
-To je dva, tri broda, malo popravka, zavisi. Ovo je redovni servis, pa nekomu malo zakalafataš, promijeniš komad drva. Tražimo, govorimo da neki mladi, ako hoće učiniti zanat. Bio je jedan momak iz Jezera i on je tu kroz ovih 15 godina. Neće da dođu niti vidjeti, jada se Niko.
Brodovi propadaju jer ih nema tko obnavljati
Slična je situacija i u susjednom murterskom brodogradilištu, gdje drveni brodovi čekaju obnovu, ali nedostaje majstora koji bi je mogli obaviti.
-Glavni meštar mi je otišao u mirovinu prošle godine, drugi je na bolovanju već dvije godine, s nogama ima problema. Treći je išao prije pola godine na bolovanje. To su brodovi koji imaju neku svoju povijesnu vrijednost. Recimo, ovaj je došao prije 150 godina u Barić Dragu, na jedrima je došao iz Monfalconea iz Italije, rekao je brodograditelj Marko Bašić Bačvar.
Riječ je o plovilima koja imaju i povijesnu vrijednost, a bez ljudi koji poznaju tradicionalne tehnike njihove obnove teško je osigurati da se sačuvaju za buduće generacije, piše HRT.
Planiraju ponovno uvesti smjer brodograditelja
U pokušaju očuvanja tradicijskog zanata Muzej betinske drvene brodogradnje i Agencija za strukovno obrazovanje izradili su novi kurikul, a Industrijsko-obrtnička škola Šibenik dobila je suglasnost Županije za uvođenje novog smjera.
-Do kraja listopada moramo podnijeti zahtjev za verifikaciju Ministarstvu sa svom opsežnom potrebnom dokumentacijom. Bio bi kurikul brodograditelj koji bi u drugoj godini išao na izbornost, birali bi brodograditelj u metalu, brodograditelj u plastici i brodograditelj u drvu, kaže Zoran Živković, ravnatelj Industrijsko-obrtničke škole Šibenik.
Time bi učenici dobili mogućnost usmjeravanja prema različitim vrstama brodogradnje, među kojima bi bila i ona tradicionalna, vezana uz drvene brodove.
Stipendijama žele privući učenike
Pokretanje smjera samo po sebi neće riješiti problem ako se ne pronađe dovoljan broj zainteresiranih učenika. U školi smatraju da bi financijska potpora mogla biti jedan od načina da se mlade potakne na izbor ovog zanimanja.
-Mislim da izdašnim stipendijama mogu privući dovoljan broj učenika da to krene od iduće školske godine, govori Živković za HRT.
Niko Papeša smatra da se odnos prema tradicijskim zanatima treba graditi od najranije dobi.
-Trebalo bi na tome raditi od samoga vrtića, a i roditelji. I stajati iza toga da bi se nešto po tom pitanju napravilo, smatra Papeša.
Posljednja prilika za očuvanje tradicijskog zanata?
Drvena brodogradnja na Murteru dio je lokalne tradicije, ali njezino očuvanje ovisi o tome hoće li se pojaviti nove generacije majstora. Planirano ponovno uvođenje srednjoškolskog smjera jedan je od pokušaja da se mladima omogući obrazovanje za taj posao.
No vrijeme nije na strani škverova. Kada sadašnji majstori odu u mirovinu, neće biti dovoljno sačuvati samo stare brodove i alate. Netko će morati znati kako ih popraviti, obnoviti i izraditi, a upravo bi to znanje moglo nestati ako ga ne bude imao tko prenijeti.
Cijeli prilog pogledajte ovdje.
