Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Stara ribarska luka
Mandroč je stoljećima hranio Šibenik, danas čuva njegov identitet
Mandroč nije samo mala lučica uz rub stare gradske jezgre. On je jedno od rijetkih mjesta u Šibeniku na kojem se i danas može jasno iščitati kako je grad nastajao, živio i disao s morem. Prije rive, prije šetnica i turističkih vizura, Mandroč je bio svakodnevica – radna luka, produžetak ulice i sigurno utočište za barke i ljude.
Smješten u Docu, u neposrednoj blizini povijesne jezgre, Mandroč je stoljećima bio glavna gradska luka. U njemu su se vezivale ribarske barke, iskrcavala riba i roba, popravljale mreže i brodovi, a more nije bilo kulisa nego sredstvo za život. Ime mu dolazi iz venecijanskog izraza mandracchio, što označava malu, zaklonjenu luku – upravo ono što je Mandroč bio u vrijeme kada je Šibenik rastao iz kamena i mora.
Za razliku od današnjih uređenih obala, Mandroč u Docu nikada nije bio zamišljen kao prostor za šetnju ili razgledavanje. Bio je funkcionalan, pomalo grub, često bučan i uvijek pun života. Tu se znalo tko je isplovio, tko se vratio i kakav je ulov tog jutra stigao. Stariji Šibenčani pamte Mandroč kao mjesto susreta, razmjene i rada, gdje je grad imao svoj pravi dodir s morem.
S vremenom se gradski život širio prema rivi, a Mandroč je ostao po strani. Danas djeluje tiho, gotovo samozatajno, s nekoliko vezanih brodica koje kao da čuvaju uspomene na neka druga vremena. No upravo ta tišina otkriva njegovu vrijednost – autentičnost koja nije uljepšavana ni prilagođavana trendovima.
U posljednjim godinama Mandroč se sve češće spominje u kontekstu problema. Plima i jače južine redovito podižu more do ruba obale, ponekad i preko nje, podsjećajući koliko je ovaj dio grada osjetljiv i koliko su potrebna sustavna rješenja. Stanovnici okolnih ulica već dugo upozoravaju da Mandroč nije samo povijesni prostor, nego i živi dio grada u kojem ljudi i dalje žive sa svim posljedicama zapuštene infrastrukture.
Istovremeno, Mandroč ostaje snažan simbol identiteta Šibenika. On podsjeća da grad nije nastao uz more, nego iz mora. Da njegova povijest nije zapisana samo u monumentalnim građevinama, nego i u malim, svakodnevnim prostorima u kojima se radilo, živjelo i opstajalo.
U vremenu kada se grad često promatra kroz prizmu projekata, investicija i turističkih brojki, Mandroč tiho postavlja važno pitanje: zna li Šibenik prepoznati i sačuvati ono što ga je oblikovalo? Jer bez Mandroča, bez tih malih luka i radnih prostora, Šibenik gubi dio sebe – onaj koji se ne može nadomjestiti novim kamenim pločama ni modernim sadržajima.
