Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Više limenih nego dječjih kolica
Rekordan broj auta, rekordno malo djece u Hrvatskoj
Broj registriranih osobnih vozila raste iz godine u godinu, dok natalitet kontinuirano pada
Dok Hrvatska godinama upozorava na demografski kolaps i starenje stanovništva, najnoviji podaci otkrivaju još jedan paradoks: na cestama je sve više automobila, dok je djece sve manje. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se negativni trendovi nastavljaju i u 2024. godini.
Rekordan broj vozila, rekordan pad novorođenih
Prema DZS-u, u 2024. godini u Hrvatskoj je registrirano 2.663.874 cestovnih vozila, od čega 1.987.156 osobnih. Ukupan broj registriranih vozila porastao je za 4,3 posto u odnosu na 2023. godinu. Trend rasta traje godinama – 2020. godine bilo je registrirano 1.746.285 vozila, a 2022. godine 1.840.767.
Istovremeno, broj novorođene djece pada. U 2020. godini rođeno je 35.845 djece, 2022. godine 33.883, a lani tek 32.069 novorođenčadi. Hrvatska tako nastavlja bilježiti jedan od najnižih nataliteta u Europskoj uniji.
Popis stanovništva pokazuje da je udio mlađih od 14 godina svega 14,3 posto ukupne populacije. S obzirom na 3.871.833 stanovnika, Hrvatska ima oko 550 do 560 tisuća djece – znatno manje od broja automobila.
Turk: trendovi odražavaju današnji stil života
Demograf Ivo Turk upozorava da oba trenda govore o promjeni životnih prioriteta u Hrvatskoj.
„Rađanje u dobi od 20 godina postalo je rijetkost, iako je biološki najpovoljnije. Žene se kasnije odlučuju na majčinstvo jer grade karijere i aktivnije sudjeluju u društvenom životu“, kaže Turk.
Po njegovu mišljenju, populacijske politike i dalje ne prate stvarnost i ne nude rješenja koja bi olakšala roditeljstvo.
„Mali koraci poput skraćenog radnog vremena, rada od kuće ili posla bliže domu mogu potaknuti parove da se odluče na djecu“, navodi.
„Fertilitet kakav smo imali – više nećemo imati“
Turk smatra da Hrvatska više neće dosegnuti nekadašnju razinu fertiliteta te da bi se pad mogao ublažiti samo uz sudjelovanje imigrantske populacije.
„Postali smo imigracijska zemlja, a imigranti mogu svojim potomcima povećati broj rođenih“, dodaje, ali upozorava da dolazak radnika iz Azije spušta cijenu rada i dodatno opterećuje domaće radnike.
Na pitanje bi li bolja obiteljska politika smanjila porast broja automobila, Turk odgovara negativno.
„Hrvatska je zemlja u kojoj ljudi vole imati automobil i taj će broj rasti s rastom standarda“, kaže.
Šonje: rast broja automobila znači rast standarda
Ekonomist Velimir Šonje slaže se da porast broja automobila ima jasnu ekonomsku pozadinu.
„Broj zaposlenih danas je oko 200.000 veći nego prije petnaest godina, a povećala se i radna aktivnost žena. To znači i veće prihode po kućanstvu pa mnoge obitelji kupuju drugi automobil, najčešće rabljeni“, objašnjava Šonje.
Hrvatska na raskrižju demografije i potrošnje
Analitičari upozoravaju da se Hrvatska suočava s dvostrukim izazovom: infrastrukturnim pritiskom zbog povećanja broja vozila te dugoročnim demografskim padom koji prijeti gospodarskom rastu. U zemlji u kojoj automobili postaju sve brojniji, a djeca sve rjeđa pojava, pitanje je može li društvo pronaći ravnotežu i osigurati održivu budućnost.