Hrvatskoj bi do 2035. godine moglo nedostajati čak 327 tisuća radnika, pokazuju projekcije OECD-a na koje upozorava Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). U Šibensko-kninskoj županiji krajem rujna bile su evidentirane 1933 nezaposlene osobe, dok su poslodavci u prvih devet mjeseci ove godine podnijeli više od 4200 zahtjeva za zapošljavanje stranih radnika.
HZZ je ovoga tjedna predstavio Strategiju poslovanja za razdoblje od 2026. do 2030. godine, u kojoj se nedostatak radne snage ističe kao jedan od ključnih izazova hrvatskog gospodarstva.
Prema projekcijama, broj zaposlenih u Hrvatskoj mogao bi porasti s približno 1,73 milijuna u 2025. na 1,84 milijuna do 2030. godine, dok bi broj nezaposlenih mogao pasti ispod 60 tisuća. Procijenjeni manjak od 327 tisuća radnika odnosi se na 2035. godinu, a ne na trenutačno nepopunjena radna mjesta.
U našoj županiji nezaposlenost tijekom ljeta znatno pala
Podaci HZZ-a pokazuju izrazitu sezonalnost tržišta rada u Šibensko-kninskoj županiji. U siječnju je bilo 3367 nezaposlenih, u lipnju 1697, a u srpnju 1719. Krajem rujna njihov je broj porastao na 1933, što je ipak približno 43 posto manje nego početkom godine.
Poslodavci su samo tijekom siječnja prijavili potrebu za 545 radnika, od kojih 192 za sezonske poslove.
Najviše su tražili medicinske sestre i tehničare (52), sobarice i sobare (41), konobare (35), prodavače (32), kuhare (30), čistače (29) i pomoćne kuhare (26). Tražilo se i 14 liječnika te 11 vozača autobusa.
Takvi podaci pokazuju da potreba za radnicima nije ograničena samo na turizam, nego obuhvaća i zdravstvo, trgovinu te promet.
Više od 4200 zahtjeva za strane radnike
Od početka siječnja do kraja rujna ove godine HZZ je u Šibensko-kninskoj županiji evidentirao 4251 zahtjev za izdavanje mišljenja o zapošljavanju stranih radnika.
Izdano je 3020 pozitivnih i 931 negativno mišljenje, dok je 59 zahtjeva bilo u obradi, a 241 postupak obustavljen ili storniran. Među zahtjevima koji su dobili pozitivno ili negativno mišljenje gotovo svaki četvrti završio je negativnim ishodom.
U istom razdoblju u Zadarskoj županiji evidentiran je 7961 zahtjev, a u Splitsko-dalmatinskoj čak 15.645.
Pritom broj zahtjeva nije jednak broju stranih radnika koji trenutačno rade u županiji. Pozitivno mišljenje HZZ-a ne znači automatski izdanu dozvolu za boravak i rad niti potvrđuje da je osoba zaposlena.
Zašto nedostaje radnika ako ima nezaposlenih?
Jedan od razloga jest neusklađenost kvalifikacija i iskustva nezaposlenih s potrebama poslodavaca. Na dostupnost radnika utječu i sezonski karakter poslova, plaće, uvjeti rada te mogućnosti putovanja ili preseljenja.
Nova strategija HZZ-a zato naglašava obrazovanje, prekvalifikacije, aktiviranje domaće radne snage i bolje povezivanje obrazovanja s gospodarstvom.
Za Šibensko-kninsku županiju, čije tržište rada snažno ovisi o turističkoj sezoni, ali istodobno bilježi
potrebe za radnicima u zdravstvu i drugim djelatnostima, osiguravanje radne snage postaje sve važnije gospodarsko pitanje.
