Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Gospodarski gigant
Vrijeme kad je TLM zapošljavao 5.500 ljudi: Zlatne godine kad je Šibenik bio industrijska sila
Nekad simbol industrijske moći i okosnica života u Šibeniku, Tvornica lakih metala (TLM) zapošljavala je tisuće radnika i bila među najvećim izvoznicima bivše države. Danas, nakon desetljeća kriza, ratnih razaranja i neuspjelih privatizacija, djeluje u znatno manjem opsegu, no unatoč svemu, proizvodnja nije ugašena, a priča o TLM-u ostaje duboko utkana u identitet grada.
Šibenski gospodarski div, koji je sada kompanija srednje veličine, u kolektivnom sjećanju ostaje kao firma koja je "hranila Šibenik", predstavljala nositelja napredne tehnologije u državi i imala vrlo značajnu industrijsku proizvodnju u predturističko doba kada su se brojale tone proizvoda za izvoz umjesto broja postelja za inozemne turiste. TLM je 1990. godine bio deseti izvoznik u tadašnjoj Jugoslaviji.
Povijest važne šibenske metalne industrije započinje prije devedesetak godina, piše Index.
"Priča o vremenu kada je Šibenik bio aluminij"
"Šibenik, grad na obali, sredinom 20. stoljeća krenuo je putem teške industrijalizacije u kojoj se budio uz zvuk tvorničkih sirena koje su određivale ritam dana - prva, druga, noćna smjena… Da će krenuti putem teške industrije dalo se naslutiti 1951. godine kada je započela gradnja Tvornice lakih metala u Ražinama, poznatije kao TLM, jedna od najvažnijih poslijeratnih gospodarskih investicija koja je odredila budućnost Šibenika", govori za Index Marijana Klisović, muzejska savjetnica i voditeljica Odjela novije povijesti Muzeja grada Šibenika.
"Priča o vremenu kada je Šibenik bio aluminij seže u same početke pedesetih godina prošlog stoljeća, kada se Jugoslavija ubrzano industrijalizirala. Ideja je bila stvoriti vlastitu aluminijsku proizvodnju, od sirovine do gotovog proizvoda, a vjetar u leđa cijeloj ovoj priči davala je postojeća Tvornica aluminija u Lozovcu, u kojoj je još davne 1937. godine izliven i prvi aluminijski blok", govori nam Klisović.
Novi TLM trebao se graditi uz postojeću tvornicu u Lozovcu zbog blizine rijeke Krke, hidroenergetskih resursa i industrijske izolacije, no od te lokacije se odustalo. Pogoni su izgrađeni na prostoru šibenskih Ražina 1951. godine. Radove je izvodilo poduzeće Tehnika iz Zagreba.
"Transformacija TLM-a u ono u čemu će biti najjači"
"U međuvremenu, 1953. godine mijenja naziv iz Tvornice aluminija i aluminijskih proizvoda u Tvornicu lakih metala Boris Kidrič. Do 1958. godine već je imala pogone elektrolize, valjaonice i ljevaonice, a 1964. spaja se s pogonima na Lozovcu i tako postaje važan dio aluminijskog lanca u Hrvatskoj.
U početku se aluminij proizvodio, ali se to pokazalo izuzetno skupom i energetski zahtjevnom investicijom i već sredinom šezdesetih godina dolazi do zatvaranja pogona elektrolize. TLM se transformira u ono u čemu će biti najjači, a to je prerada aluminija", objašnjava Marijana Klisović.
Tada je TLM postao prerađivač sirovina koje je obrađivao u valjaonici, ljevaonici i prešaonici, izrađujući aluminijske limove, profile i razne dijelove.
"Zlatno doba" s 5500 zaposlenih
"Zlatno doba TLM-a zasigurno je period od 1970. do 1985. godine kada je bio deseti izvoznik u Jugoslaviji s oko 5500 zaposlenih radnika, čineći tako okosnicu industrijskog identiteta Šibenika. Taj industrijski gigant omogućio je da se Šibenik razvije u grad u kojem se trostruko povećao broj stanovnika", govori nam Klisović.
"TLM je zapošljavao tisuće ljudi, generacije Šibenčana koji su radili u smjenama, i za sve te radnike TLM nije bio samo tvornica nego mjesto rada koje im je pružalo sigurnost i identitet. Tvornica je značila siguran posao, osjećaj pripadnosti, rješavanje stambenog pitanja kroz poduzeće, redovnu plaću, ostvarivanje radničkih prava preko sindikata te korištenje raznih pogodnosti, od ljetovanja, organiziranih zimovanja i putovanja radnika do tvorničkih radničkih odmarališta", napominje muzejska savjetnica.
Promašaj u Obrovcu
Ali ni to nije bilo dovoljno - tadašnja država pokušala je TLM učiniti samodostatnim. Stvorena je Tvornica glinice u Obrovcu, jedan od najvećih poslovnih promašaja u jugoslavenskom socijalizmu.
"U svrhu toga odlučuju se na skupi i neučinkoviti industrijski eksperiment - gradnju Tvornice glinice Jadral u Obrovcu, koja je zamišljena kao ključna karika na relaciji boksit-glinica-aluminij-gotovi proizvod i koja bi u konačnici zatvorila cijeli lanac proizvodnje. Na papiru je taj sustav izgledao dobro, ali u praksi su stvari bile dosta složenije", tumači Klisović.
Cijeli članak pročitajte ovdje.