Dok je odlaganje otpada već mjesecima jedna od aktualnijih komunalnih tema u Šibeniku, čitatelj ŠibenikIN-a upozorio nas je na još jedan, naizgled sitan, ali vrlo vidljiv izvor smeća po gradskim ulicama. Poslao nam je fotografije odbačenih reklamnih kataloga trgovačkih centara, od kojih su neki, sudeći prema stanju u kojem se nalaze, na ulici već neko vrijeme.
Katalozi se, kaže, ostavljaju po ogradama i drugim mjestima uz kuće, a dio njih umjesto u rukama potencijalnih kupaca na kraju završi na pločnicima i uz cestu.
-Guraju kataloge u ograde pa završe na ulici. Kako trgovački lanci gerilskom distribucijom neželjenih kataloga onečišćuju Šibenik - komentirao je ogorčeni čitatelj koji nam je poslao fotografije.
Na nekima od njih vide se reklamni materijali razbacani po tlu, a dio je već vidljivo izložen kiši, prljavštini i vremenskim uvjetima.
Čitatelj smatra kako je riječ o zastarjelom načinu marketinga, posebno u vrijeme kada su katalozi i akcijske ponude gotovo svih većih trgovačkih lanaca dostupni na internetu, putem aplikacija, newslettera i specijaliziranih stranica.
Problem, naravno, nije sam tiskani katalog niti njegovo uredno dostavljanje zainteresiranim građanima. Pitanje nastaje kada se reklamni materijal ostavlja na otvorenom, po ogradama ili drugim mjestima s kojih ga vrlo lako mogu odnijeti vjetar i kiša. Tada reklama u vrlo kratkom vremenu postaje otpad.
Papirnati katalozi i prospekti pritom nisu otpad koji bi trebao završavati na ulici. U šibenskom sustavu odvojenog prikupljanja upravo se katalozi, novine, časopisi i prospekti odlažu u plave spremnike za papir.
Fotografije koje nam je poslao čitatelj dolaze u trenutku kada Šibenik ionako vodi dugu bitku s nepropisno odbačenim otpadom. Prema podacima Evidencije lokacija odbačenog otpada koje je ŠibenikIN objavio sredinom rujna, na području Grada Šibenika bilo je evidentirano čak 57 aktivnih lokacija odbačenog otpada, najviše među gradovima i općinama u Šibensko-kninskoj županiji.
Komunalno redarstvo i Zeleni grad istodobno već duže upozoravaju na smeće koje se ostavlja pokraj spremnika, dok iz Grada najavljuju i daljnje korištenje videonadzora u borbi protiv nepropisnog odlaganja.
U cijeloj toj priči nekoliko kataloga na ulici možda se čini kao najmanji problem. No kada se isti način distribucije ponavlja po cijelim kvartovima, a dio materijala nitko ne pokupi, količina papira više nije tako beznačajna.
Posebno danas, kada isti trgovački lanci svoje kataloge paralelno nude u digitalnom obliku.
Fotografije našeg čitatelja zato otvaraju sasvim legitimno pitanje: ima li još smisla masovno ostavljati tiskane kataloge po ogradama, ulazima i drugim otvorenim mjestima ako dio njih na kraju nitko ni ne pročita, nego završe kao još jedno smeće na šibenskim ulicama?