Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Upozorili su i na neriješene imovinskopravne odnose
Most traži poništenje građevinske dozvole za VE Dazlina: 'Javna rasprava bila je predstava, dok se iza kulisa pogodovalo investitorima'
Predsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja te predsjednik Mosta Šibensko-kninske županije Mihovil Klarić upozorili su na niz nepravilnosti koje su pratile izdavanje građevinske dozvole za Vjetroelektranu Dazlina. Zatražili su njezino poništenje te poručili kako se prostorom, kao jednim od najvrjednijih hrvatskih resursa, ne smije trgovati radi privatnih i stranačkih interesa. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
Klarić je podsjetio da je prije desetak dana završena javna rasprava o izmjenama Prostornog plana Šibensko-kninske županije, kojima je, među ostalim, predviđena gradnja novih vjetroelektrana i sunčanih elektrana. „Prije dva mjeseca na ovom smo mjestu upozorili na VE Dazlina i ugrozu koju ona predstavlja za lokalno stanovništvo. U međuvremenu smo došli do novih informacija koje potvrđuju da u cijelom postupku postoje ozbiljne nelogičnosti i nepravilnosti“, kazao je Klarić.
Lokacijska dozvola izdana je 10. rujna 2024. godine za područje koje je tadašnjim prostornim planom bilo predviđeno za istraživanje energije vjetra, a ne za gradnju vjetroelektrane. Novi prijedlog Prostornog plana na istom je području tek trebao predvidjeti mogućnost gradnje. Unatoč tome, građevinska dozvola za VE Dazlina, KLASA: UP/I-361-03/25-01/000123, potpisana je 23. srpnja 2026. godine, upravo na dan kada je zatvorena javna rasprava o novom Prostornom planu.
„Građani su sudjelovali u javnoj raspravi, pisali primjedbe i prijedloge, a istoga dana kada je rasprava završena izdana je građevinska dozvola za lokaciju koja se tek novim planom treba definirati kao prostor gradnje. Zbog toga opravdano možemo zaključiti da je javna rasprava bila predstava za građane, dok se iza kulisa odvijala potpuno druga igra“, istaknuo je Klarić.
Most traži poništenje građevinske dozvole zbog nekoliko ključnih manjkavosti. Studija utjecaja na okoliš izrađena je za jedinstveni projekt od pet agregata i 35 MW, dok je dozvola izdana za tri agregata i snagu od 19,99 MW – svega stotinku ispod praga od 20 MW, iznad kojeg vrijede stroži uvjeti. Za tako izmijenjen projekt nije provedena nova ocjena utjecaja na okoliš.
Upozorili su i na neriješene imovinskopravne odnose jer investitor, prema informacijama kojima raspolažu, nije vlasnik zemljišta niti ima sklopljene ugovore o služnosti, već samo zahtjev iz 2021. godine koji još nije riješen. Općina Tisno 3. listopada 2025. pisanim se putem usprotivila izdavanju dozvole za služnost, ali je njezina kasnija šutnja u postupku eKonferencije tretirana kao pristanak. Građevinska dozvola usto se temelji na lokacijskoj dozvoli koja je prvotno bila odbijena i izrađena za drukčiji projekt – pet agregata umjesto tri.
„Logičan slijed bio bi da se prvo prostornim planom odredi mjesto gradnje, a zatim izdaju lokacijska i građevinska dozvola. Ovdje se građevinska dozvola izdaje prije nego što je lokacija gradnje uopće unesena u novi prostorni plan. Jasno je da tu nešto ne štima i institucije javnosti moraju dati odgovore“, naglasio je Klarić.
„Postavljamo pitanje stoje li iza ovoga projekta možda donatori HDZ-a i tražimo da se i to istraži. Nećemo dopustiti da oni koji gledaju isključivo vlastite privatne i stranačke interese trguju hrvatskim prostorom kao našim najvrjednijim resursom“, rekao je Grmoja.
Posebno je problematizirao korist koju lokalna zajednica ima od takvih energetskih projekata. „Po kilovatsatu proizvedene električne energije lokalnoj zajednici ostane tek jedna lipa, dok investitori u vjetroelektrane početno ulaganje vrate u roku od pet godina. Građani kroz račune plaćaju naknadu za obnovljive izvore energije, a gotovo sve komponente na vjetroelektranama dolaze iz inozemstva, kao i velik dio investitora. Većina novca odlazi iz Hrvatske, dok lokalnoj zajednici ostaju minimalna korist i trajno zauzet prostor“, kazao je.
Naglasio je kako Most podržava obnovljive izvore energije kada od njih korist imaju hrvatski građani, lokalna zajednica i domaće gospodarstvo, a ne samo privatni investitori i politički povezani pojedinci. „Da se komponente proizvode u Hrvatskoj, da se razvija domaća industrija i da znatan dio prihoda ostaje ljudima koji žive na tom području, takvi bi projekti imali smisla. Ovako institucije koje bi trebale štititi zajednicu stavljaju se u službu pojedinaca. I HDZ i SDP prečesto su u službi velikih investitora i korporacija, umjesto svojih ljudi. Most to želi promijeniti“, zaključio je Grmoja.