Voditelj Savjeta Mosta za zdravstvo dr. Ivan Bekavac zatražio je od Grada Šibenika, Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu da hitno riješe problem zapuštenog helidroma na Zlarinu, koji je godinama izvan funkcije i zatrpan građevinskim i drugim otpadom.
Dok postojeći helidrom nije moguće koristiti, helikopter hitne medicinske službe ovog je ljeta u najmanje tri navrata morao slijetati na plažu, pri čemu su se morali uklanjati kupači i osiguravati prostor za slijetanje.
Helidrom izgrađen za hitne intervencije danas je ilegalni deponij
Bekavac je na samom helidromu upozorio da je riječ o prostoru koji je izgrađen upravo za potrebe hitnog helikopterskog prijevoza stanovnika Zlarina i okolnih otoka, ali danas ne služi svojoj svrsi.
„Nalazimo se na helidromu na otoku Zlarinu, a oko nas je gomila odloženog otpada, uključujući glomazni i velike količine građevinskog otpada. Istodobno, kada je nekome na otoku potrebna hitna medicinska pomoć, helikopter se mora spuštati na plažu. To nije stanje koje možemo prihvatiti kao normalno“, poručio je Bekavac.
Grad čistio, otpad se ponovno vraća
Zlarinska župa ustupila je zemljište Gradu Šibeniku na 20 godina za izgradnju i korištenje helidroma. Ugovor je istekao 2023. godine, a Šibenska biskupija tada je upozorila Grad i na to da se prostor pretvorio u ilegalni deponij.
Grad Šibenik naveo je da je s lokacije uklonio 18 kubičnih metara građevinskog i komunalnog otpada, no otpad se na prostoru ponovno neovlašteno odlaže.
Bekavac smatra da je neprihvatljivo govoriti o traženju nove lokacije i mogućoj izgradnji novog helidroma prije nego što se utvrdi može li se postojeći prostor očistiti, urediti i ponovno staviti u funkciju.
'Građani su već platili izgradnju'
-Ovdje već postoji veliki helidrom koji je godinama služio svojoj svrsi. Građani su njegovu izgradnju već platili. Zato pitamo Grad Šibenik odakle ideja da se traži novi prostor i ponovno troši javni novac prije nego što se ozbiljno razmotri mogućnost da se ovaj helidrom očisti i vrati u funkciju- rekao je Bekavac.
Savjet Mosta za zdravstvo traži i od Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu da javno utvrde status sletnih mjesta koja se koriste u sustavu Helikopterske hitne medicinske službe te jesu li ispunjeni svi uvjeti za njihovo sigurno i zakonito korištenje.
Pitanje je i kako se koristi HHMS
Bekavac je pritom otvorio i pitanje načina na koji se koristi hrvatski sustav Helikopterske hitne medicinske službe. Ugovor za HHMS na četiri baze vrijedan je 62,5 milijuna eura s PDV-om i sklopljen je na sedam godina, a služba je s radom krenula 30. ožujka 2024. godine.
-Građani su ovu službu skupo platili i zato imaju pravo očekivati da bude organizirana tako da helikopter, kada god je to moguće, što brže dolazi do unesrećenog pacijenta. Cilj mora biti da se pacijentu što prije pruži napredna hitna medicinska skrb i da se što prije preveze u odgovarajuću bolnicu- rekao je Bekavac.
Traže više primarnih intervencija
Službeni podaci HHMS-a pokazuju da je u travnju i svibnju ove godine od ukupno 394 intervencije njih 297 bilo sekundarnih, 59 primarnih, a 38 međubolničkih. Primarna intervencija podrazumijeva odlazak tima HHMS-a izravno na mjesto intervencije, dok se kod sekundarne helikopterski tim susreće sa zemaljskim timom hitne pomoći i preuzima već zbrinutog pacijenta.
-U Savjetu Mosta za zdravstvo tražimo da se postojeći kapaciteti koriste učinkovitije i da se stvore uvjeti za veći broj primarnih intervencija. Za to su potrebna sigurna i uređena sletna mjesta. Zlarin je primjer što se događa kada infrastruktura postoji, ali se o njoj godinama ne vodi računa- poručio je Bekavac.
Savjet Mosta za zdravstvo zato traži da se utvrdi tko je odgovoran za današnje stanje helidroma na Zlarinu, da se prostor očisti i procijeni mogućnost njegova ponovnog stavljanja u funkciju te da Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za hitnu medicinu javno predstave stanje mreže sletnih mjesta za HHMS u Hrvatskoj.
-Ovdje nije problem nedostatak prostora. Prostor postoji. Problem je što je helidrom zatrpan otpadom, a helikopter s pacijentom slijeće na plažu među ljude. Od odgovornih tražimo da naprave svoj posao i postojeći helidrom, ako zadovoljava potrebne sigurnosne uvjete, konačno vrate u funkciju za koju je izgrađen- zaključio je dr. Ivan Bekavac.
