Nepodnošljiva lakoća pilanja

Dio građana Šibenika opet je digao glas za spas stabala na Šubićevcu nakon što je prošlog tjedna objavljeno da počinju radovi na izgradnji rotora i pratećeg parkinga u sklopu rekonstrukcije raskrižja ulica Bana Josipa Jelačića i Đure Đakovića kod tamošnjeg nadvožnjaka. Najavili su okupljanje s ciljem da pokušaju ishodovati  pomilovanje u zadnji čas za tu zelenu oazu.

Sumnjamo da bi uspjeli. Da bi okupljanje građana bilo što promijenio. Sumnjamo i da bi odaziv bio velik. Kod nas se revolucije dižu na fejsu, a kad se treba iz virtualnog svijeta spustiti u onaj stvarni, na ulicu – svi junaci mukom zamukoše. Čast izuzecima.

Stablima je, kako smo već kazali, odavno bilo presuđeno, pokazan palac dolje od strane gradskih otaca. Puno prije onog igrokaza s Vijećem Gradske četvrti Šubićevac, koje je tobože samostalno odlučilo da se gradi parkiralište ne mjestu šume. Moš' misliti.

I stoga je neshvatljiva odluka nalogodavaca iz Krešimirova doma da se s pilanjem stabala krene dva dana ranije. Zabili su si autogol. Ljudi su sada još glasniji. I sve ih je više koji dižu glas protiv te nepodnošljive lakoće pilanja u Šibeniku.

Prelako smo se u Šibeniku odricali stabala u ime ovog ili onog projekta. Vidici, Poljana, Vanjski…Sada je na red došao Šubićevac. Najzeleniji dio grada, čije je i ime navodno povezano sa šumom, odnosno šumovitim prostorom. A takvih će prostora u našem lijepom gradu, kako je krenulo, biti sve manje i manje. A parkinga i rotora sve više i više.

'Mislite da ste pobijedili? Eto, jeste danas', poručio je poznati šibenski aktivist Goran Šimić nakon što je za vikend na Šubićevcu zatekao posječena stabla.

Ali na koncu bi oni koji su donijeli odluku mogli izgubiti. Vlast koja se boji svojih građana obično ne prođe dobro.