Održana svečana sjednica Gradskog vijeća: 'Šibenik je grad koji se promijenio'

Sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Grada Šibenika Dragan Zlatović, istaknuvši povijesnu posebnost Šibenika.

- Šibenik je jedini hrvatski grad koji je niknuo iz srca hrvatskog naroda i njegovih vladara. Već 96 desetljeća ovaj grad grade ljudi koji u njega ugrađuju svoje znanje, rad i srce. Šibenik je grad od čvrstoga kamena, ali još čvršćih ljudi. Ljudi koji su kroz stoljeća znali sačuvati svoj grad, izboriti i sanjati slobodu te uvijek težiti nečemu većem i boljem, kazao je Zlatović dodajući kako je upravo svečana sjednica posvećena ljudima –Šibenčanima koji su svojim djelima zadužili zajednicu.

Okupljenima se potom obratio gradonačelnik Željko Burić, osvrnuvši se na postignute rezultate u proteklom razdoblju.

‘Kada se održava ovakav skup, očekuje se da se kratko osvrnete na ono što se događalo, da nešto kažete ili pošaljete određenu političku poruku koja se, u pravilu, odnosi na proteklu godinu. Međutim, kada o tome razmišljam, a već sam 13 godina na ovoj, rekao bih, odgovornoj funkciji koju su mi povjerili građani ovoga grada, uvijek postoji određeni teret – ne ponavljati se, ne govoriti ono što je već toliko puta izrečeno i što je postalo svojevrsni klišej.

Bio sam dio obilježavanja 950. obljetnice grada Šibenika, a dobro se sjećam i 900. obljetnice. To je doista dugo razdoblje i imam čast iz ove perspektive govoriti o onome što se u Šibeniku događalo tijekom posljednjih 60-ak godina.

Posebno želim istaknuti i razdoblje Domovinskoga rata, odnosno našega oslobodilačkog rata devedesetih, koji je nedvojbeno promijenio sudbinu ljudi na ovim prostorima i otvorio nove perspektive njihova razvoja. Gdje je Šibenik u svemu tome? Ja sam svakako svjedok svih dramatičnih promjena koje je Šibenik doživio tijekom posljednjih 13 godina, ali i promjena koje su se događale od početka Domovinskoga rata pa sve do njegova završetka, kao i svega što se nakon toga događalo u ovome prekrasnom, povijesnom i najstarijem izvornom hrvatskom gradu. Šibenik je nekoć bio grad teške, bazne industrije, a uvijek volim reći – čak i da nije bilo rata, takva gospodarska aktivnost, odnosno takva industrija, ne bi imala budućnost jer u modernoj Europi, kojoj danas napokon pripadamo, takva industrija jednostavno više nije imala perspektivu. Šibenik, zahvaljujući tim velikim gospodarskim sustavima, nije imao razvijen turizam, niti je imao dovoljno razvijeno poduzetništvo. Zbroj svih tih okolnosti nakon 1995. godine, nakon povratka naših branitelja u svoje domove, praktički je najavljivao gospodarski slom grada. I to se doista dogodilo. Šibenik je postao grad iz kojega su ljudi odlazili. Svjedočio sam toj priči, kada su nam ljudi dolazili, tapšali nas po ramenu i pokušavali nas utješiti govoreći: ‘Bit će bolje, doći će bolja vremena.’ A onda smo 2013. godine, zajedno sa svim prijateljima unutar institucija i izvan njih, preuzeli golem teret odgovornosti’, kazao je gradonačelnik Željko Burić.

Istaknuo je kako svatko kome građani, njegovi sugrađani, daju povjerenje i odgovornost da vodi taj grad, osjeća nevjerojatan teret odgovornosti.

- Ovo je grad koji je uspio. Ovo je grad koji je u ovom trenutku potpuno restrukturirao svoje gospodarstvo. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u ovom gradu danas je više od 22.000 zaposlenih. Samo za usporedbu, cijela županija ima oko 41.000 zaposlenih. Ovo je grad koji ove godine nema niti jedno neupisano dijete u svojim vrtićima, prema kriterijima upisa u dječje vrtiće. Ovo je grad koji je riješio problem aglomeracije i odvodnje otpadnih voda. Ovo je grad koji nema problem ni s odlaganjem otpada.

Moji sugrađani, odnosno stanovnici grada, mogu – iako nam se to možda čini banalnim, u nekim je sredinama to i dalje velik problem – dostojanstveno koristiti svoja groblja i mirno dočekati posljednje trenutke ovoga života.

Ali ovo je i grad koji je, suočen s aktualnim problemom gomilanja otpada, pokazao da taj problem može riješiti. Vrlo mi je zanimljivo da svi bježe od otpada, da ga nitko ne želi, kao da ga sami ne stvaramo. Pitao bih svakoga od nas u županiji, svaki grad i svako selo u ovoj zemlji: gdje je vaš otpad? Očekujete li da će ga netko drugi odnijeti i riješiti taj problem? Neka drugi rješavaju svoje probleme, ali ja s ponosom mogu reći – ovaj grad ni s tim nema problem.

Mi smo potpuno zaokružili sustav gospodarenja otpadom. I neću ići puno dalje, ali reći ću to jasno i hrabro: spremni smo završiti proces obrade otpada kroz takozvano kružno gospodarstvo. Dakle, cilj je da otpada više nema, odnosno da ga više nema na odlagalištu. Ovo je grad koji se prostire na 525 četvornih kilometara i koji je uspješno završio projekt vodoopskrbe, a određeni su projekti još uvijek u tijeku. Da, ovo je grad koji je uspio. I tu, mislim, više nema nikakvih dvojbi - istaknuo je.

Spomenuo je i tri prvaca razvoja: visoko obrazovanje, gospodarstvo i turizam.

- Kada sam počeo 2013. godine, govorili smo o tri pravca razvoja. Prvi i najvažniji jest visoko obrazovanje. Grad koji nema sustav visokog obrazovanja i koji ne može zadržati svoje mlade nema budućnost. Mi smo napravili golem iskorak. Naše je sveučilište danas pri samom vrhu prema interesu studenata, odnosno prema interesu za upis na studij. Drugi je pravac gospodarstvo, a treći turizam.

Naše gospodarstvo danas ostvaruje iznimne rezultate. Imamo stabilnu aluminijsku industriju, danas okupljenu oko Impola TLM-a. Imamo snažnu brodograđevnu industriju. Imamo snažnu gospodarsku zonu i potpuno odgovorno tvrdim da je riječ o jednoj od najboljih gospodarskih zona u Republici Hrvatskoj. U ovom trenutku u šibenskom gospodarstvu registrirano je više od 2.000 gospodarskih subjekata, s više od 5.000 zaposlenih koji rade u tim poduzećima. A kada govorimo o turizmu, treba se sjetiti da je Šibenik nekada bio gotovo neprepoznatljiv turistički grad. Bio je to grad iz kojega su moji sugrađani vikendom odlazili na obližnje Jadriju, jednostavno zato što su bježali iz grada i njegove teške socijalističke industrije. Ovo nije grad koji svoj razvoj temelji na razmjeni brošura i političkim pričama. Ovo je grad koji je tijekom mojih godina na čelu gradske uprave osnovao devet javnih ustanova i društava koji su postali nositelji svih promjena koje su se događale. Svih devet, neću ih sada ovdje pojedinačno nabrajati, napravili su izniman iskorak. Sve su te institucije dale snažan doprinos razvoju grada – od Zelenog grada, Bikarca i Trokuta, preko javnih ustanova i institucija u kulturi, do projekata vezanih uz plaže i obalu, prostora bivše tvornice TEF, odnosno Batižela, i niza drugih projekata. I upravo zato danas s punom odgovornošću mogu reći: Šibenik je grad koji se promijenio', kazao je Burić.

U prigodnom obraćanju generalni vikar Šibenske biskupije mons. Tomislav Subotičanec poželio je uspješan i odgovoran rad svim gradskim tijelima na dobro svih Šibenčana i ljudi koji posjećuju naš grad.

Prigodne stihove okupljenima je pročitao biskup u miru mons. Ante Ivas.

Svim Šibenčanima Dan grada Šibenika i blagdan sv. Mihovila čestitao je župan Paško Rakić, istaknuvši kako Šibenik svojim projektima potvrđuje da je grad koji ima jasnu viziju budućnosti.

Prigodnim riječima na sjednici se obratila i državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tanja Radić Lakoš, kao i saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ivan Malenica.

Sjednicu su svojim glazbenim izvedbama obogatili Pivači sv. Jakova te Gradski komorni orkestar pod ravnanjem profesora Jure Celića te nagrađena klapa Solaris.

U središnjem dijelu programa dodijeljene su nagrade i priznanja Grada Šibenika.