'Oštricu nemamo pravo potrošiti': Udruga Za Žaborić ponovno traži povlačenje natječaja za sidrišta

Još jedna od njihovih reakcija dolazi nakon što je prije otprilike dva tjedna više od stotinu mještana Žaborića, vlasnika nekretnina i zaljubljenika u ovaj prostor sudjelovalo na javnoj tribini 'Quo vadis, Žaborić?' u uvali Studena, gdje su ponovno izrazili protivljenje planiranim zahvatima na području Oštrice. Peticiju protiv planiranih luka i prenamjena prostora dosad je potpisalo više od 700 građana.

Kako navode, sve je veći pritisak na područje poluotoka Oštrica, a poručuju da su posljednje gotovo dvije godine koristili sve zakonom dostupne mehanizme – sudjelovali u javnim raspravama, slali primjedbe i zahtjeve nadležnim tijelima te tražili da se odluke donose na temelju struke i uz poštovanje zaštite prirode.

Otvoreno pismo prenosimo u cijelosti u nastavku:

'Poštovani župane Šibensko-kninske županije, g. Rakiću,

Poštovani vijećnici Šibensko-kninske županije,

Obraćamo vam se u ime građana, mještana, vlasnika nekretnina, zaljubljenika u more i svih onih koji vjeruju da zaštita prirode, javnog prostora i kvalitete života mora biti važnija od interesa koji dugoročno osiromašuju zajednicu.

Ovim vas putem još jednom pozivamo da povučete natječaj za dodjelu koncesije za nautička sidrišta u uvalama Kutlača i Pišljivica na poluotoku Oštrica.

Ne tražimo ništa izvanredno.

Tražimo da interes građana i budućih generacija stavite ispred kratkoročnih gospodarskih interesa. Tražimo da poštujete pravo javnosti da sudjeluje u odlučivanju o prostoru koji predstavlja jedno od posljednjih očuvanih prirodnih područja šibenskog arhipelaga.

Ovo nije naša prva reakcija.

Već gotovo dvije godine upozoravamo da se Oštrica nalazi pod sve većim pritiskom te da se odluke o njezinoj budućnosti donose bez dovoljno stručnih analiza, bez stvarnog dijaloga s lokalnom zajednicom i bez poštovanja načela zaštite prirode.

Koristili smo sve legitimne i zakonom predviđene mehanizme.

Sudjelovali smo u postupcima izmjena prostornih planova, podnosili primjedbe i službene zahtjeve, tražili očitovanja nadležnih tijela, upozoravali na izostanak zakonom propisanih postupaka zaštite prirode, obraćali se ministarstvima, saborskim odborima i drugim nadležnim institucijama te kontinuirano informirali javnost.

Tražili smo i tražimo dijalog.

Tražili smo i tražimo suradnju.

Tražili smo i tražimo da se odluke donose na temelju struke.

Umjesto toga, dočekali smo natječaj koji bi mogao nepovratno promijeniti jedan od posljednjih očuvanih dijelova naše obale, i to neposredno prije dovršetka Javne rasprave o Prijedlogu Izmjena i dopuna (VII) Prostornog plana Šibensko-kninske županije i Strateške studije utjecaje na okoliš Izmjena i dopuna (VII) Prostornog plana Šibensko-kninske županije i donošenja Nacionalnog plana obnove prirode, u kojem je upravo Oštrica prepoznata kao područje koje zahtijeva posebnu zaštitu.

Posebno nas zabrinjava činjenica da je lokacijska dozvola izdana bez provedene Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM), iako se radi o području koje graniči s ekološkom mrežom Natura 2000 i vrijednim morskim staništima.

Koncesija neće riješiti problem – ona će ga povećati

Godinama slušamo da je potrebno uvesti red na moru.

Slažemo se.

Ali red se ne uspostavlja povećanjem broja plovila na prostoru koji je već danas preopterećen.

Poluotok Oštrica tijekom ljetnih mjeseci svakodnevno prima desetke, a nerijetko i stotine plovila.

I taj pritisak nije ograničen samo na područje predviđeno za sidrišta.

Postavlja se jednostavno pitanje – što će se u stvarnosti promijeniti uvođenjem komercijalnog sidrišta?

Hoće li se plovila koja se danas ilegalno sidre jednostavno preusmjeriti isključivo na komercijalno sidrište?

Znate i sami da neće.

Bez učinkovitog nadzora dovoljno je usidriti se svega nekoliko desetaka ili stotina metara dalje, primjerice u uvali Mirine ili nekoj drugoj obližnjoj uvali, kao što je i danas slučaj, te nastaviti s istom praksom.

Problem se tako neće riješiti – on se samo premješta s jedne lokacije na drugu.

Ključni problem nije nedostatak sidrišta, nego nedostatak upravljanja i nadzora.

Nadzor nad ilegalnim sidrenjem je nedostatan, propisi se nedosljedno provode, a posljedice već danas osjećaju more, podmorje, livade posidonije i svi koji ovaj prostor koriste i vole.

Ako danas ne uspijevamo kontrolirati postojeće stanje, kako će dodatna komercijalna sidrišta – nazivali ih ekološkima ili ne – riješiti taj problem?

Neće.

Ona će ga samo učiniti trajnim i dodatno povećati pritisak na prostor koji je već dosegnuo granice svoje izdržljivosti.

Umjesto ulaganja u nadzor, zaštitu mora, kontrolu sidrenja i očuvanje livada posidonije, bira se model koji povećava pritisak na prostor i stvara nove izvore opterećenja – više plovila, više otpada, više buke, veći pritisak na obalu i podmorje te veći rizik za osjetljive morske ekosustave.

Pri tome javnost nije dobila odgovore ni na jedno ključno pitanje:

• Gdje je analiza prihvatnog kapaciteta poluotoka Oštrica?

• Gdje je stručna procjena koja dokazuje da područje može podnijeti dodatno opterećenje bez trajnih posljedica?

• Gdje je analiza kumulativnog utjecaja na livade posidonije, kvalitetu mora i bioraznolikost?

• Ako takve analize postoje, zašto nisu predstavljene javnosti? Ako ne postoje, na temelju čega se donosi odluka koja može trajno promijeniti ovaj prostor?

Oštrica nije samo komad obale

Za mnoge od nas Oštrica nije turistička destinacija.

To je mjesto prvih plivanja, ribarenja i uspomena koje se ne mogu kupiti niti nadoknaditi.

To je prostor u kojem priroda još uvijek ima prednost nad betonom.

To je prostor koji nemamo pravo potrošiti zato što ga nismo naslijedili od svojih predaka, nego smo ga posudili od svoje djece.

Zato vas molimo da se upitate:

Kada jednog dana vaša djeca i unuci budu pitali zašto ste dopustili da se izgubi jedan od posljednjih očuvanih dijelova naše obale, što ćete im odgovoriti?

Povlačenje ovog natječaja bio bi veličine.

Bilo bi dokaz da ste spremni saslušati građane, uvažiti struku i zaštititi javni interes prije nego što bude prekasno.

Zato vas još jednom molimo:

• Povucite natječaj.

• Zaustavite ovaj postupak.

• Omogućite stručnu analizu, zakonit postupak i stvarnu javnu raspravu prije bilo kakve odluke o budućnosti Oštrice.

Jer koncesija se može raspisati bilo kada.

Ali jednom izgubljena priroda više se nikada ne može vratiti.

Ovo nije pismo protiv razvoja. Ovo je pismo za razvoj u skladu s prirodom i ljudima koji ovdje žive', stoji u pismu udruge Za Žaborić.

Podsjetimo, na sjednici Skupštine Šibensko-kninske županije usvojena je i točka 44. kojom se ponovno pokreće postupak javnog prikupljanja ponuda za davanje koncesije na pomorskom dobru radi postavljanja i gospodarskog korištenja nautičkog sidrišta na području od uvale Kutlača do uvale Pišljivica (Oštrica), na prostoru Grebaštice i Žaborića.