Ovorenjem izložbe ‘Che odore di guerriglia’ Mate Rupića i Lidije Krnjajić otvoren je Festival alternative ljevice Šibenik – FALIŠ.
- Naslov izložbe proizlazi iz pjesme Franka Battiata koja govori o jednom pojmu koji na hrvatski prevodimo kao ‘urbani konflikt’. Urbani konflikti svakodnevne su gradske situacije u kojima se političke strukture i elite, ali i oni koji im ne pripadaju, svi borimo za slobodu kretanja, slobodu izražavanja i za sve ono što čini urbani život. Taj nas pojam povezuje s drugim važnim pojmom – barikadama. Barikade mogu biti fizičke prepreke, ali i simboličke ili zvučne prepreke; one mogu biti metafora za sve ono što onemogućuje pristup, kretanje i slobodu. To se može odnositi na pristup javnim uslugama, fizički pristup određenom dijelu grada ili na prepreke koje moramo savladati da bismo došli do nekog mjesta. Upravo je to vrlo konkretno vidljivo i u slučaju Šibenika.
Ovaj rad promatra grad iz modernističke perspektive – kao zajedničko dobro, kao prostor koji pripada svima i kao okruženje u kojem bi svatko trebao imati mogućnost emancipacije. U tom je smislu izravno povezan s našim lokalnim kontekstom, odnosno s gradom Šibenikom. Izložba, odnosno umjetnička instalacija velikih dimenzija, nastala je upravo za kontekst ovog festivala, ali i za konkretan prostor galerije u kojem se nalazi. Nije riječ o radu koji je unaprijed pripremljen pa potom samo predstavljen publici. Za nas je vrlo važan element cijelog procesa bio taj da grad, a posebno njegova povijesna jezgra, živi kao prostor u kojem se kultura i umjetnost stvaraju, a ne samo kao prostor u kojem se one prezentiraju.
Nastavljajući se na temu omogućavanja slobode, omogućavanja kretanja i istodobno nedostupnosti, odlučili smo izložbu organizirati na način da joj publika ne može u potpunosti pristupiti. Barem u glavnom izložbenom prostoru posjetitelj se tako nalazi u poziciji nekoga tko je drugotan, nekoga tko jednostavno mora igrati prema pravilima koja su postavili drugi.

Zato smo na ulazu postavili fizičke prepreke. Glavni nas izložak potom ponovno vraća gradu Šibeniku. Riječ o vrlo apstraktnoj, umjetnički interpretiranoj karti grada, odnosno njegovih građevina, a posebno stare gradske jezgre. Otisak grada zapravo postaje svojevrsni trodimenzionalni duh. Povezan je s idejom duha mjesta – genius loci – odnosno s identitetom i karakterom određenog prostora. Ali istodobno je to i grad duhova, odnosno grad koji danas svjedoči jednoj stvarnosti koju možemo prepoznati upravo u njegovoj staroj gradskoj jezgri -kazao je Rupić.
Tema ovogodišnjeg FALIŠ-a je ‘Apokalipsa do nas’. Pritom se ne misli na smak svijeta, jer je apokalipsa prije svega trenutak razotkrivanja, vrijeme u kojem postaje jasno da se posljedice naših odluka više ne mogu skrivati iza velikih riječi, ideologija i obećanja o boljoj budućnosti.
- Ratovi koje gledamo nisu nastali sami od sebe, demokracije koje slabe nisu se urušile preko noći, priroda nije devastirana slučajno, a tehnologije koje oblikuju naše živote nisu pale s neba. Apokalipsa svoje najokrutnije lice danas pokazuje u Gazi, ali i u Ukrajini, Sudanu, Mjanmaru i na mnogim drugim mjestima gdje rat, glad i progon razaraju ljudske živote. No ona nije prisutna samo ondje. Razotkriva se i u Silicijskoj dolini, gdje nastaju tehnologije koje preoblikuju naše društvo, kao i u državama koje prazne sela, betoniraju obalu, rasprodaju javni prostor i vlastitu budućnost, nazivajući to razvojem.
Zato ćemo ove godine progovoriti o svijetu koji se mijenja pred našim očima, o sukobima koji preoblikuju političku kartu planete, o slobodi koja se povlači pred novim oblicima moći, ali i o antifašizmu kao pitanju sadašnjosti, a ne prošlosti. Progovorit ćemo o ekološkom kolonijalizmu koji periferiju pretvara u deponij, rudnik ili energetsko zaleđe bogatijih društava te o prostoru koji sve češće postaje roba, a sve rjeđe zajedničko dobro. Progovorit ćemo i o umjetnoj inteligenciji, ne zato što nas zanima što će učiniti strojevi, nego što će učiniti čovjek u tom svemu. I konačno, postavit ćemo pitanje budućnosti, no ne kako bismo prorokovali, nego da bismo pokušali razumjeti svijet koji nestaje i nastaje pred našim očima - riječi su organizatora.

Ovogodišnji FALIŠ nije samo priča o programu. Organizatori su uoči početka festivala uputili apel publici za pomoć pri pokrivanju troškova, a odgovor koji su dobili pokazao je koliko je festival tijekom godina postao dio društvenog života Šibenika.
- Više od svega, od novaca, znači nam što ste neprestano nazivali telefonom, pitali kako stojimo, davali su ruku, nudili smještaj, prijevoz, ručak za goste. To je trenutak kad je FALIŠ postao jedan kapital grada i blagi društveni pokret i to je njegova najveća snaga - istaknuo je Branko Sekulić, programski urednik festivala.