Peć u šibenskom krematoriju trebala bi se upaliti 2030., kazete za urne 'prodaju se kao alva', groblje za kućne ljubimce također u planu

A zašto bi i odustao kada za sada sve ide prema planu.  

-Imamo gotovo idejno rješenje, idejni projekt, elaborat biotehnike, te studiju utjecaja na okoliš koja je iskomunicirana s javnošću i prošla proceduru bez zamjerki. Prošle godine u rujnu izdana je i  lokacijska dozvola. Ona je dokaz da cijela priča oko krematorija u skladu sa svim prostorno-planskim uvjetima, ali i je vjetar u jedro da nastavimo dalje – priča nam Vuković.

Koji su sljedeći koraci?

-U tijeku je izrada parcelacijskog elaborata za otkup zemljišta i na jesen Grad ide u postupak otkupa nekih 18.000 kvadrata na Kvanju. Istovremeno, odnosno početkom 2027. godine, ide završna faza, a to je natječaj za izradu glavnog projekta, projekta interijera i izvedbenog projekta, a sve se to odvija u istoj fazi. Rok za te projekte je nekih 250 dana, dakle koncem iduće godine imat ćemo gotovu cjelokupnu dokumentaciju za izgradnju krematorija – odgovara Vuković.

Riječ je, kako smo kazali, o velikom, a samim tim i skupom projektu. Pa tko će to platiti i koliko će koštati?

-Početkom 2028. sjedamo s ljudima, akterima financiranja. Tko su ti akteri? Prije svega Vlada. Ovo je investicija od nekih 20-ak milijuna eura, od kopanja temelja do instalacije kremacijskih peći, kojih će biti dvije, a ostavit ćemo prostor i za treću bude li potrebno. Vlada bi, dakle, trebala biti glavni sponzor. Ja ću već ove godine, kroz par mjeseci, uputit Vladi službeni zahtjev da se ovaj projekt prizna i uvrsti kao strateška investicija RH – ističe prvi čovjek Čempresa.

Objasnio je da će krematorij na Kvanju nadilaziti jedan grad, da će biti regionalni, pa čak i međudržavni.

-Servisirat će kompletnu Dalmaciju, od Dubrovnika do Zadra, pa i Liku. Ne smijemo zanemariti ni drugu veliku ulogu koju će imati krematorij, osim one bazične vezane za pokojnike. Naime, nedavno sam zatražio očitovanje četiriju dalmatinskih bolnica, šibenske, zadarske, dubrovačke i splitske, koliko godišnje 'proizvedu' bolničkog patološkog otpada. Iskreno brojke su me zaprepastile. Naime, četiri dalmatinske bolnice godišnje odvezu oko deset tona tog patološkog otpada na spaljivanje u Zagreb. Dakle, ovo je šira priča, samo za Šibenik bila bi neisplativa – veli Vuković, dodajući kako bi se uslugama šibenskog krematorija vjerojatno koristio i dio susjedne BiH.

Vraćamo se na rokove, na onaj krajnji. Kada bi, dakle, trebao proraditi krematorij na Kvanju?

-Ako bi gradnja krenula 2028. i trajala dvije godine,  peć bi se upalila 2030. To je vrlo optimalan rok. –

Da je krematorij dobra investicija govore brojke, trendovi.

-Europski trendovi su takvi da se na deset pokojnika jedan ukapa klasično, a devet se kremira.  U Šibeniku bismo prije deset godina mjesečno eventualno jednog pokojnika odvezli na kremiranje u Zagreb, a sada ih mjesečno odvezemo između deset i petnaest – kaže naš sugovornik, koji, dodaje, ima puno podršku Grada Šibenika oko ovog projekta.

To da se sve više Šibenčana odlučuje na kremiranje ne treba čuditi. Razlog su, vjerujemo, financije. Smrt je, naime, skup 'sport'.

-Kad netko umre u Šibeniku i žele ga kremirati, cijena je 1.800 eura, s tim da je sam put do zagrebačkog krematorija 700 eura. Klasični ukop je također oko 1.800 eura. Znači, kada se izgradi krematorij na Kvanju, kremiranje će biti oko tisuću eura, sa svim ostalim, osmrtnice, urna, cvijeće. Sama kremacija je najjeftinija, oko 300 eura – objašnjava Vuković.

Da je kremiranje in govori i to što se kazete za urne na Kvanju, ističe Vuković, 'prodaju kao alva'.

-Tim više što imamo normalnu cijenu. U Zadru, Zagrebu prodaju se za po dvije tisuće eura, a kod nas je cijena kazete 990 eura. Znači za tisuću eura kupio se praktično grobnicu u koju može stati i do deset urni, ovisno o veličini. A zamislite koliko bi koštala klasična grobnica s deset mjesta? -

Na Kvanju je trenutno oko 240 kazeta za urne i sve su prodane. A uskoro ide natječaj za izgradnju novih grobnica i kazeta, pa se, poziva Vuković, ljudi mogu predbilježiti.

Ne treba zanemariti ni 'religijski' aspekt, 'zeleno svjetlo Crkve' kada je riječ o kremaciji.

-Crkva priznaje kremaciju, imate onu 'čovječe sjeti se da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti' – podsjeća direktor Čempresa.

Kada je riječ o kremaciji, otvara se još jedna, još jeftinija varijanta.

-Novi zakon o grobljima predvidio je da se unutar groblja odredi mjesto za tzv. polje sjećanja, gdje oni koji ne žele položiti urnu u grob ili kazetu, mogu tamo prosuti pepeo. Mi smo već odredili gdje će na Kvanju biti polje sjećanja – otkriva Vuković.  

Glavno šibensko groblje ima još jednu prednost pred onima u ostalim dalmatinskim gradovima.

 -Imamo još prostora za širenje groblja. Split nema deset kvadrata za napraviti grobnicu, i većina ostalih gradova poput Dubrovnika imaju problema s nedostatkom zemljišta za širenje groblja, za nove grobnice – veli Vuković.

I kako kažu reklame, to nije sve. Šibenik bi uskoro trebao dobiti i groblje za kućne ljubimce.

-Na sljedećoj našoj  skupštini, koja će se održati u travnju, registrirat ćemo firmu za preuzimanje, prijevoz, ukop i upravljanje grobljem kućnih ljubimaca. Nakon toga ćemo u lipnju na Gradskom vijeću  predložiti da se ta usluga proglasi komunalnom djelatnošću jer za sada kao takva ne postoji. Dakle, s naše strane smo napravili svoje. Imamo potencijalnu lijepu lokaciju blizu Kvanja, pored groblja, koja je idealna za groblje kućnih ljubimaca. Samo je treba uskladiti s prostornim planom,  znate kako je s prostornim planovima i čekanjem izmjena i dopuna – zaključio je Joško Vuković.