Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir sudjelovala je na Forumu pametnih sela i ruralnih zajednica u Šibeniku, na panelu „Poljoprivreda kao razvojni potencijal pametnih sela“.
Na panelu se razgovaralo o prehrambenoj sigurnosti, položaju mladih i malih poljoprivrednih gospodarstava, prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama te financiranju infrastrukture potrebne za otpornost i razvoj ruralnih područja.
Petir je naglasila da razvoj pametnih sela ne počinje tehnologijom, nego stvaranjem uvjeta za kvalitetan život. Podsjetila je da je na njezin amandman u državnom proračunu osigurana mjera za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji u jedinicama lokalne samouprave s manje od 6.000 stanovnika, koju su prošle godine koristile 682 obitelji u 88 jedinica lokalne samouprave. Istaknula je da mladima uz stanovanje treba osigurati pristup zemljištu, financiranju, obrazovanju, tržištu i kvalitetnim javnim uslugama.
Govoreći o konkurentnosti malih gospodarstava, Petir je posebno istaknula udruživanje proizvođača kao preduvjet njihova jačeg tržišnog položaja. Mala gospodarstva teško mogu pojedinačno osigurati skupu mehanizaciju, preradu, skladištenje, logistiku i pregovaračku snagu prema velikim kupcima, dok im povezivanje omogućuje zajednički nastup, niže troškove i sigurniji plasman proizvoda.
U tom je kontekstu naglasila i važnost logističko-distributivnih centara, hladnjača, skladišta, klaonica i drugih zajedničkih kapaciteta koji omogućuju da se proizvod zadrži, preradi i plasira po povoljnijim uvjetima. Hrvatska je već koristila sredstva NPOO-a za izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće, što pokazuje koliko je takva infrastruktura važna za konkurentnost domaće proizvodnje.
Govoreći o otpornosti poljoprivrede, Petir je istaknula da se pomoć proizvođačima ne može svoditi samo na naknadu štete nakon suše, poplave ili drugih vremenskih nepogoda. Potrebno je sustavno ulagati u navodnjavanje, upravljanje vodom, protupožarnu i drugu zaštitnu infrastrukturu te zajedničke kapacitete koji osiguravaju kontinuitet proizvodnje hrane.
U tom je smislu otvorila i pitanje mogućnosti da se dio budućih izdvajanja od 1,5 % BDP-a za sigurnosnu i civilnu infrastrukturu povezanu s NATO ciljevima usmjeri i na infrastrukturu koja istodobno povećava otpornost države i sigurnost opskrbe hranom – primjerice vodne sustave, logistiku, skladištenje i druge objekte dvojne namjene.
„Pametna sela su ona u kojima ljudi ostaju živjeti jer imaju sve što im je potrebno za kvalitetan život“, poručila je Petir.

Petir je zahvalila BSB Events na pozivu i organizaciji Foruma te svojim sugovornicima na panelu, Ivanu Güttleru, glavnom ravnatelju DHMZ-a, i Tanji Winter, direktorici Razvojne agencije Brod Moravice, na sadržajnoj raspravi o budućnosti hrvatskih ruralnih zajednica.
Tijekom boravka u Šibensko-kninskoj županiji Petir je posjetila i Etnoland Dalmati u Pakovu Selu, tematski park i etno-selo posvećeno tradiciji, kulturi i povijesti Dalmatinske zagore. Tom je prilikom obišla i prvi hrvatski Muzej pršuta, posvećen tradiciji proizvodnje jednog od najprepoznatljivijih proizvoda dalmatinskog kraja. Istaknula je kako povezivanje poljoprivrede, lokalnih proizvoda, gastronomije, turizma i očuvanja baštine može biti važan razvojni potencijal ruralnih područja.