Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Na današnji dan
Prije 36 godina minirana pruga između Knina i Drniša: Eksplozije su prekidale željezničku vezu Dalmacije s ostatkom Hrvatske
Na današnji dan, 19. listopada 1990. godine, minirana je željeznička pruga Zagreb – Split na dionici između željezničkih postaja Kosovo kod Knina i Siverić kod Drniša. Bio je to jedan u nizu napada na željezničku infrastrukturu tijekom jeseni 1990., kada su barikade, eksplozije i oružani incidenti sve ozbiljnije ugrožavali prometnu povezanost Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Do otvorenog rata preostalo je još nekoliko mjeseci, ali je sigurnosna situacija na kninskom području već bila ozbiljno narušena.
Miniranje pruge između Kosova i Siverića dogodilo se dva mjeseca nakon početka takozvane balvan-revolucije. Pobuna dijela srpskog stanovništva, koja je započela 17. kolovoza 1990. postavljanjem barikada na prometnicama u sjevernoj Dalmaciji i Lici, ubrzo se odrazila i na željeznički promet.
Knin je tada bio jedno od najvažnijih željezničkih čvorišta u Hrvatskoj. Preko njega su prolazili vlakovi prema Splitu, Šibeniku, Zadru i unutrašnjosti zemlje, pa su prekidi prometa na tom području imali posljedice daleko izvan kninskog zaleđa.
Pruga je minirana i dva dana ranije
Napadi na željezničku infrastrukturu započeli su još tijekom ljeta 1990. godine. Već 18. kolovoza kamenovan je vagon za spavanje putničkog vlaka na izlazu iz tunela Split-Predgrađe.
Početkom listopada situacija se dodatno pogoršala. Dana 4. listopada, oko 21 sat, eksplozivom je oštećena Lička pruga između Plavna i Zrmanje, na području poznatom kao Mokri usjek.
Snažna detonacija oštetila je željezničke pragove i tračnice, zbog čega je promet ponovno prekinut. Novi napad dogodio se 17. listopada, kada je minirana pruga između željezničkih postaja Malovan i Gračac. Samo dva dana poslije, 19. listopada, na meti se našla i pruga između Kosova i Siverića, na pravcu Knin – Drniš – Split.
Vlakovi su prometovali samo danju
O ozbiljnosti tadašnje situacije svjedoče izvještaji iz listopada 1990. godine, prema kojima su pojedine željezničke pruge na kninskom području bile potpuno zatvorene, dok se drugima prometovalo uz velika ograničenja. Unska pruga bila je neprohodna, zadarska zatvorena, a splitskom i šibenskom prugom putnički vlakovi prometovali su samo danju.
Zbog eksplozija, oštećenja i dojava o postavljenim minama željezničari su morali neprestano provjeravati stanje pruga i popravljati oštećenu infrastrukturu. Na Unskoj pruzi između Bihaća i Knina u jednom je trenutku bilo zaustavljeno sedam teretnih vlakova sa 134 vagona.
Prekidi prometa posebno su pogađali gospodarstvo jer se željeznicom prevozila velika količina robe, sirovina i industrijskih proizvoda. Svako novo miniranje dodatno je otežavalo opskrbu i prometnu povezanost Dalmacije.
Nekoliko dana ranije iz vlaka u Kosovu ukradeno oružje
U isto vrijeme na željezničkoj postaji Kosovo kod Knina dogodio se još jedan ozbiljan incident.
U večernjim satima 15. listopada 1990. godine provaljeno je u teretni vlak koji je prevozio vojno naoružanje, navodno namijenjeno jednoj vojnoj pošti u Splitu.
Provaljeno je upravo u vagon s vojnom opremom, iz kojeg je odnesena određena količina pješačkog naoružanja, među kojim su se, prema tadašnjim informacijama, nalazili mitraljezi i puškomitraljezi.
Dio ukradenog oružja poslije je pronađen kod crkve Lazarice u Kosovu. Na mjesto događaja izašli su istražni sudac iz Šibenika, predstavnici tužiteljstva, policije i JNA.
Krađa vojnog naoružanja dodatno je pokazala koliko je sigurnosna situacija na željezničkim pravcima oko Knina bila ozbiljna.
Željeznica među prvim metama pobune
Miniranje pruge između Kosova i Siverića nije bilo izdvojen događaj, nego dio šireg vala nasilja i diverzija koji je tijekom jeseni 1990. zahvatio prometnu infrastrukturu.
Problemi su započeli zaustavljanjem vlakova, prijetnjama željezničarima i postavljanjem barikada, a nastavili se eksplozijama i oštećivanjem pruga.
Željeznički promet bio je posebno osjetljiv jer je za prekid veze bilo dovoljno oštetiti relativno kratak dio tračnica. I nakon popravka promet se nije mogao normalno odvijati bez sigurnosnih provjera i procjene opasnosti od novih napada.
Za stanovnike Drniša, Knina i okolnih mjesta željeznica je bila važna svakodnevna prometna veza, a za dalmatinsko gospodarstvo jedan od ključnih načina prijevoza robe.
Godinu dana poslije počeo je otvoreni rat
Događaji iz listopada 1990. bili su uvod u znatno teže razdoblje koje je uslijedilo. Tijekom 1991. pobuna je prerasla u otvoreni oružani sukob, a Knin je postao središte pobunjenih srpskih vlasti.
Drniš je okupiran u rujnu 1991. godine, dok je Knin ostao pod nadzorom pobunjenih srpskih snaga sve do vojno-redarstvene operacije Oluja u kolovozu 1995.
Rat je donio velika razaranja željezničke infrastrukture. Krajem 1991. godine izvan prometa bilo je više od trećine ukupne duljine pruga Hrvatskog željezničkog poduzeća, uključujući dionice na kninskom području.