Više od 22 tisuće ljudi danas radi na području Grada Šibenika, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koje je ŠibenikIN proučio nakon što je gradonačelnik Željko Burić tu brojku istaknuo na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj na Tvrđavi Barone povodom Dana grada i blagdana svetog Mihovila.
Riječ je, preciznije, o osiguranicima evidentiranima prema mjestu rada. To znači da se u statistici računaju ljudi koji rade na području Grada Šibenika, neovisno o tome žive li u samom Šibeniku ili, primjerice, svakodnevno na posao dolaze iz okolnih gradova i općina.
Brojke potvrđuju prilično jasan rast. Prosječan broj osiguranika prema mjestu rada 2020. godine iznosio je 18.654, da bi prošle godine dosegnuo 21.481. Tijekom ove godine Šibenik je prešao granicu od 22 tisuće osiguranika.
Od turizma i industrije do građevine i komunalnog sektora
Rast nije vezan samo uz turizam i sezonsko zapošljavanje. Struktura šibenskih poslodavaca pokazuje da značajan broj ljudi radi u industriji, trgovini, građevinarstvu, komunalnom sustavu, zdravstvu, obrazovanju, državnim i gradskim službama te turizmu i ugostiteljstvu.
Samo kod poduzetnika sa sjedištem u Šibeniku tijekom 2024. godine bilo je 8.578 zaposlenih, gotovo 900 više nego godinu ranije. Među najvećim poslodavcima bili su Solaris s više od 500 zaposlenih, Impol-TLM s više od 400, ZM-Vikom s više od 300 te Vodovod i odvodnja s više od 200 zaposlenih. Među većim poslodavcima su i Iskra brodogradilište, Jolly Auto Line te niz građevinskih, trgovačkih i uslužnih tvrtki.
Velik broj ljudi zaposlen je i u gradskom komunalnom sustavu. Gradski parking ima oko 160 zaposlenih, Zeleni grad oko 120, Bikarac više od 60, a Čempresi nešto manje od 40. Kada se tome pribroje gradske ustanove, među kojima su dječji vrtići, Tvrđava kulture, HNK Šibenik, Gradska knjižnica, Javna vatrogasna postrojba i druge ustanove, riječ je o još nekoliko stotina radnih mjesta.
Posebno velik dio šibenskog tržišta rada čini javni sektor. Opća bolnica Šibensko-kninske županije jedan je od najvećih pojedinačnih poslodavaca u gradu s gotovo tisuću zaposlenih, a tu su još Dom zdravlja, Zavod za hitnu medicinu, Zavod za javno zdravstvo, osnovne i srednje škole, Veleučilište u Šibeniku, policija, sudovi, Županija, gradska uprava te brojne državne službe i ustanove.
Zbog različitih metodologija nije moguće jednostavno zbrojiti sve te podatke i izračunati koliko točno od 22 tisuće ljudi radi u privatnom, a koliko u javnom sektoru. FINA, primjerice, zaposlenike veže uz poduzetnike sa sjedištem u Šibeniku, dok HZMO broj osiguranika u ovom slučaju promatra prema mjestu rada.
Više od polovice radnih mjesta u županiji je u Šibeniku
Ono što službeni podaci jasno pokazuju jest da je Šibenik uvjerljivo najveće središte zaposlenosti u Šibensko-kninskoj županiji.
Prema godišnjem prosjeku za 2025. godinu, na području Grada Šibenika bilo je 21.481 osiguranika prema mjestu rada, dok ih je na području cijele Šibensko-kninske županije bilo 38.168. To znači da je u Šibeniku koncentrirano oko 56 posto svih tako evidentiranih radnih mjesta u županiji.
Šibenik pritom ne osigurava radna mjesta samo svojim stanovnicima. Na posao u grad svakodnevno dolaze i stanovnici okolnih gradova i općina, zbog čega broj ljudi koji rade u Šibeniku nije jednak broju zaposlenih Šibenčana.
Prelazak granice od 22 tisuće osiguranika tako potvrđuje trend koji traje već nekoliko godina. Šibenik je 2020. bio na manje od 19 tisuća, 2023. prešao je 20 tisuća, a danas je iznad 22 tisuće ljudi koji rade na području grada.
