'Šibenska nevista' Irena Burić, znanstvenica koja nadahnjuje: ‘Svaka savladana prepreka čini nas kompetentnijima’

-Šibenska sam nevista i iako radim u Zadru i često putujem u Zagreb, moj je dom ovdje, u Varošu, sa suprugom i djecom- kaže nam te ističe kako joj posebno znači što ima priliku svoj rad približiti sugrađanima.

Kad govori o svojoj karijeri, ne ističe samo nagrade. Spominje 'miljokaze', trenutke u kojima čovjek shvati da se trud pretvorio u napredak, da se osobni karijerni put odvija onako kako bi trebao. Doktorat, prvi rad u uglednom časopisu, suradnje s vrhunskim istraživačima, uspješno apliciranje na natječaje, uredništvo u respektabilnom znanstvenom časopisu, ostvarivanje uspješne suradnje s vrhunskim svjetskim znanstvenicima, članstva u evaluacijskim panelima, pa onda i pojavljivanje na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu ističe kao svoje najveće 'miljokaze'.

-Mene, naravno, osobno veseli uzastopno pojavljivanje na ovoj listi, ali još me više vesele ostvarenja kao što je nedavno uspješno apliciranje na visoko kompetitivni natječaj za financiranje multilateralnih znanstvenih projekata u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, gdje je stopa prolaznosti bila tek 9%. Upravo projekti poput ovoga otvaraju mi mogućnost provođenja novih visokokvalitetnih istraživanja sa značajnim diseminacijskim potencijalom koji će doprinijeti daljnjoj vidljivosti mog znanstvenog rada u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, a onda možda dovesti i do ponovnog pojavljivanja na listi najcitiranijih – priča Irena.

Njen znanstveni rad najviše je ipak obilježilo područje u kojem radi godinama – emocionalna i profesionalna dobrobit učitelja i nastavnika. Kako smatra, a i mi se slažemo, to su jedni od najvažnijih osoba u životu svakog djeteta, njegovih roditelja, ali i društva u cjelini jer upravo njima svakodnevno povjeravamo odgoj i obrazovanje naše djece. Ističe kako je i teško sve te godine istraživanja svesti na jedan zaključak.

- Ono što bih svakako mogla istaknuti jest činjenica da zadovoljni i kompetentni učitelji i nastavnici generalno imaju i zadovoljne i uspješne učenike i obrnuto. Zbog toga je važno istraživati koji su to čimbenici koji pomažu učiteljima i nastavnicima da održe svoju profesionalnu dobrobit, radnu motivaciju i visoku kvalitetu poučavanja. Ako razumijemo uzroke i prediktore visoko funkcionirajućih učitelja i nastavnika, pomoći ćemo i samim učenicima da budu uspješniji i sretniji u školi.

Ističe i činjenicu kako se u posljednjih deset godina obrazovanje mijenjalo brzo, ali izazovi nisu nestali. Današnja djeca odrastaju uz ekrane, brzu izmjenu informacija i sasvim drukčiju pažnju, a obrazovni sustav kao jedan iznimno kompleksan i dinamičan sustav koji zahtijeva konstantne i brze prilagodbe na brojne društvene i tehnološke promjene mora ići u korak s društvenim pa i informacijskim promjenama.

-Današnja generacija djece odrasla je uz Internet i elektroničke uređaje što se odražava i na načine na koje usvajaju nove informacije, na njihove interese, motivaciju i pažnju. Ova obilježja utječu i na samo poučavanje jer ono što je u učionici funkcioniralo prije 10-tak godina, danas može postati beskorisno. Ne treba zanemariti niti suvremene roditelje koji su više nego ikada ranije aktivno involvirani u školski život svoje djece i koji često imaju vrlo visoka obrazovna očekivanja za svoju djecu. Zbog toga nerijetko vrše izravni i neizravni pritisak na učitelje što u konačnici dovodi i do često spominjanog problema inflacije ocjena i nerealnog porasta broja tzv. superodlikaša.

Smatra to kompleksnim izazovima koje nije jednostavno rješavati jer zahtijevaju višerazinski pristup. Irena je uvjerena da je najvažnija promjena koja nam je kao društvu potrebna vraćanje profesionalnog statusa našim učiteljima i nastavnicima, koji ga povijesno zaslužuju, a koji se, nažalost, zbog promjena u sustavu vrijednosti i rastuće nepovoljne percepcije zanimanja učitelja, putem u određenoj mjeri izgubio.

- Smatram da bi jedna takva korjenita promjena dovela i do sve većeg privlačenja visoko kompetentnih mladih ljudi u obrazovni sustav što bi se zasigurno reflektiralo i na opći porast njegove kvalitete. Bez obzira na to što je danas znanje dostupnije nego ikada ranije, niti jedan robot ili AI alat neće još dugo, ako će uopće, moći zamijeniti učitelja koji je i vodič, podrška i inspiracija svojim učenicima. Stoga sam mišljenja da bi svako društvo trebalo težiti tome da zapošljava one najbolje među nama da rade s našom djecom koja su naša budućnost. Srećom, u našim školama imamo mnogo takvih učitelja i nastavnika i upravo njih želim istaknuti kao ono najbolje u obrazovnom sustavu.

Kad govori o izazovima, govori i o sebi. Znanost nije glamur, nego stalno učenje, čitanje, tihi rad i puno strpljenja.

-Svaka prepreka, ako je savladamo, čini nas kompetentnijima- kaže.

Na Sveučilištu u Zadru izvodi nastavu iz kolegija iz psihologije obrazovanja te deskriptivne i inferencijalne statistike. Također, nastavnica je i mentorica na Doktorskom studiju psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje jedan statistički kolegij koji u području višerazinskog modeliranja. U predavaonicama, bilo u Zadru ili na doktorskom studiju u Zagrebu, trudi se stvoriti toplu, sigurnu atmosferu.

- Uspješan i značajan prostor za učenje je onaj gdje se studenti ne boje postavljati pitanja, griješiti i iskazivati svoje mišljenje. Općenito, veseli me kada uspijem naučiti nečemu svoje studente, a i mlađe kolege, a mogla bih reći i da uživam u radu s mladim ljudima jer oni šire vedrinu i optimizam. Plan je nastaviti raditi i davati sve od sebe u skladu s trenutnim mogućnostima i okolnostima. Volim znanstveni rad i uživam u njemu te se ne mogu zamisliti da u budućnosti ne prijavljujem projekte, ne pišem znanstvene radove, ne mentoriram ili ne poučavam studente i doktorande.

Danas je najviše posvećena međunarodnom projektu WESPA, koji istražuje profesionalnu dobrobit ravnatelja, učitelja i nastavnika u Hrvatskoj, Švicarskoj i Rumunjskoj. Obuhvatili su 475 škola, više od 460 ravnatelja i preko šest tisuća učitelja.

Mladim stručnjacima poručuje da ciljaju visoko i da posao rade savjesno. 'Integritet je najvažniji', ističe. Smatra da je znanstvena karijera prekrasan izbor za one koji u sebi nose radoznalost i potrebu za učenjem jer u znanosti učenje nikada ne prestaje.

Na kraju se vraćamo i na nagradu zbog koje smo Irenu uopće i kontaktirali, želeći približiti njezin rad i ispričati priču o jednoj tihoj, upornoj i iznimno važnoj karijeri. A baš na kraju shvatimo, nismo uspjeli nabrojati sve njezine uspjehe, niti do kraja obuhvatiti širinu i veličinu njezina znanstvenog rada. U ovakvom formatu to jednostavno nije moguće, jer Irenin se profesionalni put ne može svesti na listu postignuća… On se, zapravo, najbolje vidi u načinu na koji govori o znanosti, studentima, učiteljima i ljudima. I možda je baš to najvažniji dio ove priče.

- Iskoristit ću priliku i još jednom se javno zahvaliti Upravi Sveučilišta u Zadru što prepoznaje moj znanstveni rad i što su me nominirali za Nagradu Grada Zadra. Također, veseli me i što su gradski vijećnici prepoznali važnost ostvarivanja zapaženih rezultata u području znanosti i visokog obrazovanja koja čine jedan od najvažnijih segmenata svakog razvijenog društva. Moram reći da mi je bila izuzetna čast biti u društvu ovogodišnjih laureata te će mi ovo priznanje zasigurno zauvijek ostati u lijepom sjećanju. Veselilo bi me kada bi ovakve nagrade uistinu bile poticaj svim stručnjacima da nastoje dati sve od sebe u skladu sa svojim mogućnostima i životnim prilikama. Mene osobno ne motiviraju nagrade, već duboka i konstantna želja da se posao odradi kako treba, a nagrade i priznanja obično dolaze kao njezina posljedica – govori nam za kraj.