Šibenski Mihovilci sudjelovali u speleoronilačkoj ekspediciji Punar u Luci

Ekspedicija je organizirana u jami Punar kod Gračaca, a nositelj aktivnosti bio je Speleološki odsjek HPK Sv. Mihovil, uz suorganizaciju Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza i ADIPA-e – Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske. Događaj je ujedno bio dio obilježavanja 30. obljetnice osnutka HPK Sv. Mihovil. Voditeljice ekspedicije bile su instruktorice speleologije Aida i Tea Barišić.

Pripreme i istraživanja

Pripremne akcije uključivale su deset izlazaka na teren radi provjere pristupnog puta i hidroloških uvjeta. Uz pomoć LiDAR snimaka locirani su potencijalni novi ulazi, a tijekom obilaska pronađeno je dvadesetak novih speleoloških objekata. Punar je opremljen s više od 170 sidrišta i gotovo kilometrom užadi, dok je logistički zahtjevan bazni logor bio opskrbljen s tisućama litara vode, agregatima, opremom i hranom, uz pomoć brojnih volontera i terenskih vozila.

U prvim danima ekspedicije speleolozi su opremili podzemni bivak i transportirali ronilačku opremu do prvog sifona. No, zbog opasnih uvjeta u sifonu – restrikcije i gotovo nulte vidljivosti – odustalo se od ronjenja u dublje dijelove sustava. Umjesto toga, istraživači su se fokusirali na tehnička penjačka istraživanja i pronašli novih 756 metara kanala, koji se pružaju usporedno s glavnim kanalom Punara.

Znanstveni rezultati

Ekspedicija je dala značajne rezultate: ukupna duljina Punara povećana je za 1.003 metra, pa sada iznosi 2.696 metara, čime se ova jama svrstava na 26. mjesto među najdulje u Hrvatskoj. Kada se pribroji i istraženih 345 metara susjedne jame Paležinke, ukupno je otkriveno čak 1.348 metara novih kanala.

Osim speleoloških istraživanja, provedena su i biospeleološka i ekološka ispitivanja. Prikupljeni su uzorci špiljske faune, planktona, gljiva i sedimenta, a analizirana je i vegetacija okolnog područja. ADIPA je kroz dvije predekspedicijske akcije i tijekom samog događaja provela mikroklimatska mjerenja te uzorkovanja faune, flore, pauka, škorpiona i drugih beskralježnjaka.

Izazovi i sigurnost

Ekspediciju su obilježila i tri ozbiljna incidenta: ozljeda speleologinje prilikom pada na površini, odron kamena unutar jame te iznenadna bujica nakon kratkog nevremena, koja je zatekla dio speleologa u dubini. Srećom, nitko od sudionika nije teže stradao. Sigurnosti je značajno pridonio sustav CaveLink Hrvatskog gorskog spašavanja (HGSS), koji je omogućio pouzdanu komunikaciju između podzemlja i logora.

Međunarodna suradnja i atmosfera

Na ekspediciji je sudjelovalo 94 speleologa iz 17 udruga – 14 iz Hrvatske i tri iz inozemstva (Njemačke i Austrije). Među njima je bilo sedam instruktora speleologije, 17 speleologa, 35 pripravnika i 7 suradnika. Ukupno je u Punar ušlo 54 speleologa, dok je dodatnih 12 istraživalo Paležinku.

Unatoč zahtjevnim uvjetima, cijeli događaj pratio je prijateljski duh i zajedništvo, uz logorske vatre, glazbu i druženja različitih generacija – od veterana koji su Punar istraživali prije gotovo 40 godina do najmlađih članova koji tek ulaze u svijet speleologije.