Maja Šintić, vijećnica Možemo! u šibenskom Gradskom vijeću, na ovotjednoj je sjednici otvorila pitanje očuvanja prostora uslijed prekomjerne izgradnje i apartmanizacije u naseljima bez osnovne infrastrukture.
-Radi li Grad dovoljno na zaštiti prostora kroz ažurno i primjereno planiranje, kako prostornih planova tako i planova razvoja komunalne infrastrukture, ali i adekvatnog sankcioniranja svih prekršitelja u prostoru? – pitala je.
Kao primjere je navela Brodaricu i Žaborić, gdje, istaknula je Šintić, 'imamo stambene komplekse i zgrade s bazenima na zemljištima koja su još uvijek upisana kao pašnjaci i oranice'.
-Arhitekti i investitori žele naravno maksimizirat parcelu, žele maksimizirati vlastiti profit. Ja se pitam koliko mi zajedno kao zajednica i koliko Grad, kao netko tko ipak ima neke ingerencije, po tom pitanju štitimo naš prostor od takvih situacija u kojima netko gradi obiteljsku kuću u kojoj žive četiri obitelji, jedna na primjer iz Švedske, druga iz Češke, treća iz Slovenije, eventualno jedna obitelj iz Šibenika koja tu jedina živi cijelu godinu, a istovremeno, primjerice u Žaboriću, nemamo osnovnu infrastrukturu poput odvodnje i kanalizacije, na što mahom već duže vrijeme upozorava udruga za Žaborić – kazala je Šintić.
Madlena Roša Dulibić, pročelnica šibenskog Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, kaže kako Grad po pitanju zaštite svoga prostora čini sve što može, sve što je u njegovoj nadležnosti.
-A u nadležnosti Grada, odnosno vas gradskih vijećnika, je donošenje prostornih planova. Ako pratite prostorne planove Grada Šibenika možete primijetiti da su oni u svojim odredbama sve stroži. Pa tako i zadnje izmjene prostornog plana koje je donijelo ovo Gradsko vijeće u sedmom mjesecu prošle godine. Oni su u mnogim segmentima stroži, stroži na način da se zapravo gradnja zbog tih strožih principa onemogućava, odnosno smanjuje – ističe Roša Dulibić.
Nešto je i na savjesti investitora
Dodaje kako niti u jednom prostornom planu ne piše niti je pisalo 'potpuno izbetonirana građevinska čestica'.
- To što se kasnije događa na prostoru je vjerojatno pitanje građevinske inspekcije. A mislim da malo i previše zanemarujemo i savjest građana, a i savjest arhitekata. Dakle, građani, odnosno, investitori, a investitor je onaj tko radi i malu kućicu i veliku kuću, morali bi imati neku moralnu odgovornost prema legalnim aktivnostima koje poduzimaju na svojoj čestici. A ne da radi mimo propisa i nada se da građevinska inspekcija neće na to reagirati, što se najčešće i događa, jer građevinskih inspektora u cijeloj Hrvatskoj ima 40. Dakle, nemoguće je da oni kontroliraju prostor – kazala je Roša Dulibić.
Istaknula je da 'nema građevinske dozvole, nikada je nije bilo, bez mogućnosti pristupa na česticu i bez riješene odvodnje'.
-Odvodnja može biti riješena na dva načina, a to je u sustavu javne odvodnje, a može biti riješena i pojedinačno, isto tako kontroliranim sustavima odvodnje. Sve ostalo što se događa u prostoru mimo procedure, mimo prostornog plana, mimo pravomoćne dozvole, nažalost nije naša nadležnost. Izgled kuća na koji ste vi isto prigovorili, da su to neke betonske kocke, arhitekti bi vam rekli da zadirete u arhitektonsku umjetničku slobodu. Ne možete normirati kako će kuća izgledati – odgovorila je pročelnica gradskoj vijećnici Šintić.
Smanjenje izgrađenosti
Ponovila je kako Grad poduzima, a to je vidljivo iz zadnjeg prostornog plana, sve što može da bi smanjio izgrađenost s povećanim brojem parking mjesta, s povećanim brojem zelenih površina, s nemogućnošću da na parceli koja ima minimalnu površinu za samostojeći objekt, da se gradi dvojni, što se, ističe do sad događalo.
-Dakle, to nije bilo zamišljeno, ni planirano, ni u trenutku kad su dvojni objekti dozvoljeni. Grad sve što ima u svojim rukama, što mu je zakon dao u ovlasti, to i koristi – zaključila je pročelnica Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša.
