U Šibensko-kninsku županiju tijekom 2025. godine doselile su se 2924 osobe, dok ih je odselilo 1665. Pozitivan migracijski saldo ublažio je nepovoljna demografska kretanja, no istodobno je umrlo 1427 ljudi, a rođeno samo 747 djece. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju i sve izraženije razlike između priobalja, koje privlači nove stanovnike, i zaleđa, koje nastavlja gubiti stanovništvo.
Prema podacima DZS-a, tijekom prošle godine u Šibensko-kninsku županiju iz inozemstva doselilo se 1979 osoba, a iz drugih hrvatskih županija njih 945. Istodobno je u inozemstvo odselila 861 osoba, a u druge županije 804.
Ukupan migracijski saldo tako je bio pozitivan za 1259 osoba, dok je prirodni pad iznosio 680 stanovnika. Drugim riječima, doseljavanje je više nego nadoknadilo razliku između broja rođenih i umrlih.
Vodice rastu, Knin i Skradin gube stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Vodice su imale 8649 stanovnika, a procjena za kraj 2025. iznosi 9889. To je povećanje od 1240 stanovnika, odnosno 14,3 posto.
Rogoznica je u istom razdoblju porasla s 2106 na 2390 stanovnika, a rast bilježe i Pirovac, Tisno, Bilice, Tribunj, Murter-Kornati i Primošten.
S druge strane, procijenjeni broj stanovnika Knina smanjio se s 11.633 na 10.588, odnosno za 1045 stanovnika. Skradin je pao s 3349 na 2983, a Drniš sa 6276 na 6126 stanovnika.
Šibenik je ostao gotovo na istoj razini, s 42.599 stanovnika prema popisu iz 2021. i procijenjenih 42.549 krajem 2025.
Riječ je o usporedbi popisnih podataka i kasnijih procjena, a ne dvaju popisa stanovništva.
Strani radnici sve važniji dio migracijske slike
Na migracijsku sliku županije utječe i dolazak stranih radnika. Prema podacima koje je Policijska uprava šibensko-kninska dostavila ŠibenikIN-u, tijekom 2025. godine izdane su 6152 dozvole za boravak i rad stranih državljana.
Najviše dozvola izdano je državljanima Srbije, njih 1249, zatim Bosne i Hercegovine 1160, Nepala 787, Sjeverne Makedonije 632 i Filipina 559. Od početka 2023. do kraja rujna 2026. izdana je ukupno 22.971 dozvola.
Ipak, broj radnih dozvola ne može se izjednačiti s brojem doseljenih stanovnika jer obuhvaća i produljenja dozvola te sezonski rad.
U odnosu na 2011. županija je izgubila gotovo 13 tisuća stanovnika
Dugoročna demografska slika znatno je nepovoljnija. Šibensko-kninska županija prema popisu iz 2011. imala je 109.375 stanovnika, a deset godina poslije 96.381, odnosno 12.994 manje. To je pad od gotovo 12 posto.

Novije procjene pokazuju da se taj trend ne nastavlja jednako u svim dijelovima županije. Dok Vodice, Rogoznica i pojedine druge priobalne sredine bilježe rast, Knin, Skradin i veći dio zaleđa i dalje gube stanovništvo.
Prema procjeni DZS-a, sredinom 2025. županija je imala 96.184 stanovnika.
Doseljavanje ublažava demografski pad, ali ne rješava sve probleme
Podaci pokazuju da je doseljavanje postalo važan čimbenik demografskih kretanja u Šibensko-kninskoj županiji. Pozitivan migracijski saldo tijekom 2025. bio je dovoljan da nadoknadi prirodni pad stanovništva, no velike razlike između pojedinih gradova i općina ostaju.
Dok priobalje privlači nove stanovnike, dijelovi zaleđa nastavljaju gubiti stanovništvo, a broj umrlih na razini županije i dalje je gotovo dvostruko veći od broja rođenih.
Za dugoročnu demografsku sliku stoga nije presudno samo koliko se ljudi doseljava, nego i koliko ih trajno ostaje, koje su životne dobi te koliko među njima ima mladih obitelji s djecom.