Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Zima stoljeća
Zima koja je zaustavila vrijeme: Kako je 1929. godine studen paralizirao Šibenik, Dalmaciju i pola Europe
Iako se danas često podiže panika zbog nekoliko pahulja i minusa, povijest pamti daleko dramatičnije zime. Jedna od njih, legendarna zima 1929. godine, nije zaobišla ni Šibenik, zaleđeno more, područje rijeke Krke, dalmatinsko zaleđe, pa čak ni otoke, ostavivši za sobom glad, prometni kolaps i prizore koji danas djeluju nestvarno.
Početkom 1929. godine Dalmacija je ušla u gotovo tromjesečnu prometnu blokadu. Nestašica osnovnih namirnica dovela je stanovništvo na rub egzistencije, a granica između života i smrti postala je bolno tanka. Današnja dramaturgija na društvenim mrežama, potaknuta slabim snijegom i blagim minusima, prema toj zimi doista izgleda poput svojevrsnog medijskog folklora.
Šibenik je tada bio gotovo potpuno paraliziran. Golemi nanosi snijega, viši od dva metra, zatrpali su zaleđe te područje Drniša i Knina, odsjekavši kraj od ostatka svijeta puna tri mjeseca. Poboljšanje je stiglo tek u travnju, ali i tada su temperature padale do -3 stupnja. U zaleđu je situacija bila dramatična – zbog nestašice hrane ljudi su umirali od gladi, a glad je zavladala i u samom Šibeniku.
Meteorološki kaos zahvatio je velik dio Europe. Nakon neuobičajeno toplog studenog i prosinca 1928., Nova godina započela je varljivo blagim jugom. Poljoprivrednici su već krenuli s proljetnim radovima, uvjereni da je zima preskočila godinu. No priroda je imala drukčije planove.
Početkom siječnja 1929. nad Jadranom se zadržala snažna genovska ciklona, dok se nad Skandinavijom razvila stabilna anticiklona, koja je omogućila prodor ekstremno hladnog zraka prema jugu. U unutrašnjosti Hrvatske započeo je višednevni, gusti snijeg. Iz Like su stizale vijesti o mećavama, zatrpanim prugama i snijegu koji je padao uz grmljavinu.
Hladni val zahvatio je gotovo cijeli Mediteran, srednju i istočnu Europu. Na Siciliji je izmjereno -26, u Solunu čak -33 stupnja Celzija. Split je bio pod snijegom na -5, a Dubrovnik je dobio 20 centimetara snijega. U Gospiću je 4. veljače izmjereno rekordnih -36 stupnjeva – najniža temperatura ikada zabilježena u Hrvatskoj.
Snježni nanosi u Lici dosezali su i do četiri metra. Željeznički promet između Dalmacije i ostatka zemlje potpuno je prekinut, a glad se širila. Otvarale su se javne kuhinje, vatre su gorjele na gradskim trgovima kako bi se ljudi mogli ugrijati. Čopori gladnih vukova silazili su iz Bosne i Hercegovine prema obali, napadajući stoku, a brodovi su na ušću Zrmanje ostali zarobljeni u ledu debljine pola metra.
Ekstremnoj zimi nije se nazirao kraj. Ljudi su se pitali je li započelo novo ledeno doba. Tek krajem veljače snijeg je počeo kopniti, no novi prodor polarnog zraka 28. veljače vratio je studen. Prvi vlak iz unutrašnjosti prema Dalmaciji krenuo je tek 20. ožujka, čime je simbolično završila najveća zima 20. stoljeća.
Danas se sličan scenarij čini gotovo nezamislivim, no povijest nas uči da se ekstremi događaju onda kada ih najmanje očekujemo. Ako se zima poput one iz 1929. ikada ponovi, u svijetu koji ovisi o tehnologiji, logistici i globalnim lancima opskrbe, posljedice bi bile daleko teže nego prije gotovo jednog stoljeća.
