Znanstveni skup o hrvatskim fortifikacijama održan u Šibeniku

Skup je organiziran u sklopu istraživačkog projekta Instituta za povijest umjetnosti „Od lokalnog do regionalnog. Umjetnost Jadranske Hrvatske od srednjeg vijeka do 19. stoljeća" (LoRegUm, 2023.–2027.), financiranog sredstvima Europske unije - Next Generation EU.

Ovaj znanstveni skup okupio je povjesničare arhitekture i umjetnosti, arheologe, arhitekte, urbaniste, konzervatore i druge stručnjake koji se bave fortifikacijskim sustavima u nacionalnom i širem regionalnom kontekstu. Na skupu je sudjelovalo 33 izlagača, a stručna izlaganja obuhvaćala su lokalitete od obale i zaleđa Dalmacije, Like, Istre i Kvarnera do središnje, sjeverne i istočne Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Fortifikacije na prostoru današnje Hrvatske čine iznimno vrijedan i slojevit segment kulturne baštine. Osim što su materijalni svjedoci naše povijesti, ovi spomenici danas mogu imati novu ulogu – kao kulturni i obrazovni prostori, mjesta okupljanja zajednice ili turističke atrakcije.

Kako je naglasila dr.sc.Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti, fortifikacije su jedan od ključnih pokazatelja za istraživanje fokusirano na sagledavanje prostornog razvoja neke zemlje, regija, gradova i naselja, izravno su povezane s povijesnim i geostrateškim okolnostima - više nego bilo koji drugi element graditeljske baštine. Stoljećima su fortifikacije definirale prostor i urbani identitet Hrvatske, dovoljno je samo spomenuti Dioklecijanovu palaču ili dubrovačke zidine i bastione. U toj bogatoj hrvatskoj fortifikacijskoj baštini, upravo se Šibenik ističe, ne samo brojnošću i raznolikošću utvrda, već i vrhunskom kvalitetom - europskih i svjetskih razmjera - ostvarene na najvišoj razini u osebujnoj renesansnoj tvrđavi svetog Nikole na ulazu u kanal. Naravno, Šibenik je i uzor kako se obnavljaju utvrde, kako se njima upravlja i kako se koriste.

Dosad su se istraživači bavili ili pojedinim regijama ili razdobljima ili pojedinim tipološkim skupinama utvrda. Znanstveni skup Hrvatske fortifikacije kroz stoljeća – FORTIKON 2025. prvi je u povijesti novijeg istraživanja posvećen fortifikacijama svih vrsta i razdoblja na teritoriju cijele Hrvatske, a velik odaziv sudionika potvrdio je aktualnost teme – istaknula je  dr.sc.Katarina Horvat-Levaj, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti.

Razmjena znanja, suradnja, povezivanje i rasprava sa stručnjacima i znanstvenicima i iz Hrvatske i iz inozemstva dragocjeni su u postizanju cilja JU Tvrđava kulture Šibenik, a to je da šibenska fortifikacijska baština bude očuvana, interpretirana, prisutna i da igra značajnu ulogu u zajednici i njezinom kulturnom identitetu, naglasila je ravnateljica JU Tvrđava kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić.

Jer iako povremeno istraživana, šibenska fortifikacijska baština zaslužuje sustavni suvremeni stručni i znanstveni pristup kako bi se rasvijetlila sva njezina važnost i uloga u razvoju grada kroz povijest. Stoga Odjel za istraživanje i interpretaciju baštine u JU Tvrđava kulture kontinuirano provodi niz istraživačkih, zaštitnih, edukativnih i prezentacijskih aktivnosti s ciljem očuvanja i valorizacije kulturne baštine Šibenika i njegove okolice. U 10 godina rada provedeno je 15 arheoloških kampanja na teritoriju grada Šibenika, a objavljeno je 40-ak publikacija – od stručnih i znanstvenih radova u domaćoj i međunarodnoj periodici, do vodiča, kataloga i drugih izdanja za širu javnost, istaknula je ravnateljica JU Tvrđava kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić.

U mnogim se izlaganjima tijekom dvodnevnog znanstvenog skupa jasno pokazalo da je velik dio fortifikacija u Hrvatskoj i regiji još uvijek tek djelomično poznat – neke samo kroz arheološke ostatke, neke bez očuvanih pisanih izvora, a mnoge su dugo bile izvan fokusa sustavne zaštite. Zato je važno da ovakvi skupovi skrenu pozornost na njihovu vrijednost i potaknu daljnja istraživanja, dokumentiranje i obnovu, a sudionici skupa istaknuli su kako su stvoreni temelji za daljnje povezivanje i razmjenu znanja među svima koji se bave fortifikacijskom baštinom. Planirano je i izdavanje zbornika radova.

Stoga je želja organizatora da FORTIKON 2025. postane temelj za buduća redovita okupljanja i buduće suradnje – na nacionalnoj i međunarodnoj razini – te platforma za daljnju razmjenu znanja, valorizaciji i iskustava i ideja o zaštiti, interpretaciji i integraciji fortifikacija u suvremeni prostorni, kulturni i društveni kontekst.