U Rupama je 17. listopada, svečano otkriven informativni panel o povijesti ulične rasvjete te postavljen feral, izrađen po uzoru na nekadašnje ulične svjetiljke koje su osvjetljavale selo.
Iako se na prvi pogled radi o malom zahvatu, iza ove lijepe inicijative krije se mnogo veća priča – ona o očuvanju povijesti, ljubavi prema rodnom kraju i ljudima koji svojim trudom i idejama nastavljaju čuvati život u Rupama.
Idejni začetnik ovog hvalevrijednog projekta je Florijan Paić, predsjednik Udruge Rupska zvona, koji je pred okupljenim mještanima svečano otkrio panel te prigodnim govorom predstavio nastanak ideje, povijest ulične rasvjete u Rupama i važnost očuvanja ovakvih, naizgled malih, ali vrijednih dijelova naše baštine.
Naime, malo je poznato da su Rupe još krajem 19. i početkom 20. stoljeća imale organiziranu uličnu rasvjetu, što ih je svrstavalo među rijetka manja mjesta s takvim oblikom javne rasvjete. Svjetiljke su se svake večeri ručno palile, a ujutro gasile. Za taj su posao bile zadužene osobe koje su određivale općinske vlasti, a narod ih je nazivao „nažigačima“.

Ti su ferali desetljećima osvjetljavali seoske putove, sve do dolaska električne javne rasvjete krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća. Posljednji primjerci starih svjetiljki uklonjeni su nakon 1995. godine, tijekom obnove sela nakon Domovinskog rata.
Danas, zahvaljujući ovoj inicijativi, jedan se dio te gotovo zaboravljene povijesti simbolično vratio na svoje mjesto. Nova svjetiljka i njezina konzola izrađene su po uzoru na autentične primjerke koji su nekada krasili rupske ulice, dok postavljeni informativni panel, na hrvatskom i engleskom jeziku, budućim generacijama i posjetiteljima prenosi priču o vremenu kada su se ulična svjetla palila rukom.
‘Posebne pohvale zaslužuje upravo Florijan Paić, koji je prepoznao vrijednost ove zanimljive povijesne priče i pronašao način da je pretvori u nešto trajno i vidljivo. Njegova ideja pokazuje kako za očuvanje baštine nisu uvijek potrebni veliki projekti ni velika ulaganja. Ponekad su dovoljni znatiželja, ljubav prema svome selu, dobra zamisao i upornost da se ona ostvari. Upravo ovakve inicijative čine razliku jer nas podsjećaju na ono što imamo, što smo naslijedili i što vrijedi sačuvati.
Florijan je u svom obraćanju posebno istaknuo kako realizacija projekta nije bila djelo samo jednog čovjeka, već rezultat zajedničkog truda i pomoći više ljudi.
Zdravko Silov Kovač, kao i mnogo puta dosad kada je riječ o radovima u selu, pobrinuo se za željezarske radove i izvedbu potrebnih elemenata. Rajko Jurić-Paić, poznatiji kao Pajo Rupski, svojim je idejama i prijedlozima pridonio oblikovanju izgleda ferala, nastojeći da što vjernije dočara nekadašnju rasvjetu. Marijan Karega pobrinuo se za hranu i domjenak koji je nakon svečanosti organiziran u prostorijama DVD-a Rupe’, pišu Rupe.hr.
Svečanosti je nazočio i dr. sc. Marinko Šišak, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Skradinu, koji se također obratio okupljenima.

U svom je govoru na simpatičan način primijetio kako nije baš uobičajeno prisustvovati svečanom otvorenju jedne ulične lampe. No, kako je istaknuo, ovdje zapravo nije najvažnija sama lampa, nego inicijativa koja stoji iza nje. Važno je da se u selu nešto događa, da postoje ljudi koji razmišljaju o njegovoj budućnosti, ulažu svoje vrijeme i trud te čuvaju njegovu prošlost.
Posebno se osvrnuo na simboliku svjetlosti, koja je oduvijek imala mnogo dublje značenje od same rasvjete.
Nekada je svjetlo u prozoru kuće značilo da je ona živa. Da u njoj netko boravi, da se netko vratio, da dom nije napušten. Osvijetljen put značio je sigurnost, lakši povratak kući i osjećaj da nas na kraju tog puta netko čeka.
Novi će feral ponovno osvjetljavati dio rupskog puta, baš kao što su to činili njegovi prethodnici prije dolaska električne energije. Ali njegova će svjetlost danas značiti mnogo više. Bit će podsjetnik da svoje selo, njegovu povijest, običaje i međusobne odnose moramo čuvati jednako pažljivo kao i njegove kuće, putove i kamene zidove.
Jer selo ne živi samo od onoga što je u njemu izgrađeno. Selo živi od ljudi. Od onih koji u njemu ostaju, koji mu se vraćaju, koji ga se sjećaju i koji za njega žele nešto napraviti.
Cijeli članak pročitajte ovdje.