Američko-kanadski carinski rat vrhunac je turbulentnih odnosa dviju zemalja od početka drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa.
Nakon što su trodnevni pregovori u Washingtonu propali, SAD je uveo 50 posto carine na kanadsku robu vrijednu oko 20 milijardi dolara - od hokejaških palica i građevinskog materijala do žestokih pića i tekstila.
Riječ je o presedanu jer je Washington prvi put u 80 godina posegnuo za člankom 338. Zakona o carinama iz 1930., odnosno odredbom koja predsjedniku dopušta uvođenje pristojbi kada utvrdi da druga država diskriminira američku trgovinu.
Za razliku od dosadašnjih mjera, ove se ne mogu zaobići ni robom koja je usklađena sa sporazumom o slobodnoj trgovini CUSMA (nasljednikom NAFTA-e), što je dosad bio svojevrsni sigurnosni ventil za kanadske izvoznike.
Kanada u ratu
Kanadski premijer Mark Carney odgovorio je oštro.
Nove carine nazvao je "pogrešnom procjenom", okrivivši za slom pregovora "neekonomske" i "nepravedne" zahtjeve Trumpove administracije i najavio je da će Kanada od 8. rujna uzvratiti "dolar za dolar".
Protumjere će obuhvatiti čelik, mliječne proizvode, kućanske aparate, poljoprivrednu opremu, celulozu, papir i elektroniku. Na novinarsko pitanje je li ovo trgovinski rat, Carney je bio nedvosmislen: "U ratu ste kad vas napadnu. Mi smo napadnuti."
Otišao je i korak dalje, ocijenivši da su nove carine osmišljene da povrijede i podijele Kanadu, dok je Bijeloj kući poručio da SAD gospodarsku integraciju dviju zemalja koristi kao oružje.
Da bi se razumjela težina trenutka, treba se vratiti na sam početak Trumpova drugog mandata. Već 20. siječnja 2025., na dan inauguracije, potpisao je memorandum kojim je od članova kabineta zatražio procjenu "nezakonitih migracijskih i tokova droge" iz Kanade, Meksika i Kine.
Dva tjedna poslije, 1. veljače, dogodio se prvi udarac: 25 posto carine na kanadsku i meksičku robu te 10 posto na energente. Mjera je formalno opravdana proglašenjem izvanrednog stanja zbog krijumčarenja fentanila i ilegalne imigracije, iako je promet fentanila preko kanadske granice statistički zanemariv u odnosu na meksičku, javlja HRT.
Ottawa je uzvratila carinama na robu vrijednu 30 milijardi dolara, koje su se unutar tri tjedna proširile na 155 milijardi.
Retorika je od početka bila jednako oštra koliko i trgovinska politika. Predsjednik Donald Trump je tada premijera Justina Trudeaua počeo javno nazivati "guvernerom" te otvoreno sugerirao da bi Kanada trebala postati 51. američka savezna država.
Ta je prijetnja suverenitetu, više nego same carine, u Kanadi izazvala val nacionalnog bijesa koji je odigrao ključnu ulogu u iznenađujućem povratku Liberalne stranke na vlast početkom 2025., nakon što je Carney naslijedio Trudeaua.
Tijekom 2025. carine su se širile sektor po sektor: u travnju su uvedene 25-postotne carine na automobile, u lipnju 50-postotne na sav uvezeni čelik i aluminij, u kolovozu još 35 posto na niz kanadske robe.
Usporedno, pravosudni sustav SAD-a djelomično je ograničio Trumpovu politiku budući da su savezni sudovi poništili dio najoštrijih carina, ocijenivši da je pozivanje na Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA) neustavno.
Vrhovni sud SAD-a u veljači ove godine presudom 63 potvrdio je da se taj zakon ne može koristiti za ovakve opsežne carinske mjere.
