Da ste u zadnjih godinu dana uložili u zlato, evo koliko biste zaradili

Dok su se ulagači borili s neizvjesnošću na tržištima dionica i kriptovaluta, žuti je metal tiho, ali odlučno gradio svoj put prema rekordnim visinama. Podaci su zapanjujući: cijena zlata u proteklih je 12 mjeseci zabilježila spektakularan rast od čak 43 posto. Za svakoga tko je prije godinu dana odlučio svoj kapital povjeriti sigurnosti ovog plemenitog metala, ta se odluka pretvorila u izvanredan financijski dobitak. Ova brojka nije samo statistički podatak; ona predstavlja konkretnu, opipljivu zaradu koja je mnogima omogućila da značajno uvećaju svoju imovinu u relativno kratkom vremenskom roku, potvrđujući još jednom status zlata kao ultimativnog čuvara vrijednosti u turbulentnim vremenima, piše Poslovni.hr.

Kako bismo tu impresivnu brojku preveli u stvarni novac, poslužimo se jednostavnom računicom. Uzmimo za primjer da trenutna cijena jednog grama investicijskog zlata iznosi oko 105,91 euro. S obzirom na rast od 43%, to znači da je prije točno godinu dana cijena istog tog grama iznosila otprilike 74,06 eura. Dakle, na svakom kupljenom gramu, investitori su ostvarili čisti profit od gotovo 32 eura. No, prava slika dobitka postaje jasnija kada se primijeni na veće, realnije iznose ulaganja. Pretpostavimo da je prosječan ulagač, tražeći sigurno utočište za svoju ušteđevinu, odlučio uložiti 10.000 eura u zlato. Prije godinu dana, za taj iznos mogao je kupiti približno 135 grama zlata. Danas, tih istih 135 grama vrijedi više od 14.290 eura. To znači da je početna investicija od 10.000 eura u samo 365 dana donijela zaradu od gotovo 4.300 eura, bez dodatnih napora ili aktivnog upravljanja portfeljem. Takav povrat rijetko se viđa i na znatno rizičnijim tržištima, što čini ovaj uspjeh zlata još značajnijim.

Postavlja se ključno pitanje: što je točno potaknulo ovakav meteorski uspon cijene zlata? Odgovor leži u kompleksnoj mješavini globalne ekonomske neizvjesnosti, pojačanih geopolitičkih napetosti i strateških poteza središnjih banaka. U razdoblju kada inflacija i dalje predstavlja prijetnju kupovnoj moći, a strah od recesije tinja u najvećim svjetskim gospodarstvima, investitori se tradicionalno okreću sigurnim lukama. Zlato, koje tisućljećima služi kao univerzalna pohrana vrijednosti, pokazalo se kao najočitiji izbor. Dodatni vjetar u leđa cijeni dale su i središnje banke diljem svijeta, posebice one u zemljama BRICS-a, koje su nastavile s masovnom kupovinom zlata kako bi diverzificirale svoje rezerve i smanjile ovisnost o američkom dolaru. Uz to, rastuća potražnja na fizičkim tržištima, pogotovo u Kini i Indiji, gdje zlato ima i snažnu kulturnu važnost, stvorila je savršenu oluju koja je cijenu lansirala u stratosferu.

Usporedba s drugim oblicima ulaganja dodatno naglašava iznimnu izvedbu zlata. Dok su vodeći svjetski dionički indeksi, poput S&P 500, bilježili skromniji rast ili čak stagnaciju opterećeni kamatnim stopama i korporativnim izazovima, zlato ih je s lakoćom nadmašilo. Tržište nekretnina, koje je dugo slovilo za pouzdanu investiciju, suočilo se s hlađenjem zbog rasta cijena financiranja, dok je kripto tržište, unatoč povremenim uzletima, i dalje ostalo sinonim za ekstremnu volatilnost koja odbija konzervativnije ulagače. U takvom okruženju, zlato nije bilo samo sigurno utočište, već i najprofitabilnija mainstream investicijska klasa.