El Niño Europi osim nesnosnih vrućina donosi još niz problema, evo o čemu se radi

Ovaj prirodni fenomen, koji se javlja nepravilno svakih dvije do sedam godina, nastaje kada temperature površine mora u istočnom dijelu Tihog oceana postanu neuobičajeno visoke.

Takve promjene mogu povećati globalne temperature i otvoriti put češćim ekstremnim vremenskim događajima. Posljednji El Niño trajao je od svibnja 2023. do ožujka 2024. godine te je pridonio rekordnim vrućinama koje su potaknule smrtonosne toplinske valove, požare i poplave diljem svijeta.

Tropske noći stižu na Mediteran

Za 2026. godinu već se predviđa da će biti među najtoplijima u povijesti mjerenja. Najnovija sezonska prognoza Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upozorava da su temperature više od prosjeka vrlo vjerojatne tijekom ljeta i početka jeseni.

Europa je već prošla kroz smrtonosni toplinski val u svibnju, a meteorolozi upozoravaju da bi temperature od 40 stupnjeva Celzijevih i takozvane "tropske noći“ uskoro mogle zahvatiti velik dio Mediterana.

No El Niño ne utječe samo na temperaturu.

Stručnjaci iz nizozemskog Instituta za obrazovanje o vodama IHE Delft upozoravaju da ovaj klimatski fenomen može izazvati ozbiljne posljedice poput suša, nestašice hrane pa čak i problema s opskrbom električnom energijom, piše Euronews.

Nestašice struje

Manjak oborina i nizak vodostaj rijeka mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja u proizvodnji električne energije, osobito u državama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na hidroelektrane.

To može povećati troškove energije i emisije ugljikova dioksida jer se proizvođači tada okreću fosilnim gorivima poput ugljena i nafte.

Klimatske promjene već su stvorile slične probleme i prije nego što je ovogodišnji El Niño službeno započeo.

Norveška, koju često nazivaju "najvećom baterijom Europe“ zbog velikog sustava hidroelektrana i brana, zabilježila je najniže zalihe snijega u posljednjih 20 godina nakon iznimno tople i suhe zime.

"Solarni paradoks"

Stručnjaci procjenjuju da je nastao manjak od oko 25 teravatsati energije, što je dovoljno za opskrbu približno 2,5 milijuna kućanstava tijekom cijele godine i predstavlja gotovo petinu ukupne norveške hidroenergetske proizvodnje iz prošle godine.

Ekstremne vrućine mogu negativno utjecati i na proizvodnju solarne energije zbog pojave poznate kao "solarni paradoks“.

"Česta je zabluda da više sunca automatski znači i više proizvedene energije“, kaže Ioanna Vergini, osnivačica platforme wfy24.com koja analizira vremenske podatke i klimatske trendove.

Fotonaponske ćelije su poluvodiči, a kao i većina elektroničkih uređaja postaju manje učinkovite kako temperatura raste.

Za svaki stupanj iznad 25 °C učinkovitost solarnih panela pada za oko 0,4 do 0,5 posto.

Kako bi El Niño mogao utjecati na sigurnost opskrbe hranom?

IHE Delft djeluje u brojnim regijama koje su izravno pogođene El Niñom te upozorava da bi nestašice hrane u iduće dvije godine mogle postati ozbiljniji problem.

Primjerice, u Nikaragvi bi ključne poljoprivredne kulture poput kukuruza i graha mogle podbaciti u već ranjivim područjima, što bi dovelo do nesigurnosti u opskrbi hranom i gubitka prihoda.

Nedostatak kiše i niski vodostaji rijeka znače da će navodnjavani usjevi u Kolumbiji, sjeveroistočnom Brazilu i Indiji biti suočeni s ozbiljnim ograničenjima ili će se morati više oslanjati na podzemne vode, što može dovesti do njihovog prekomjernog iskorištavanja.

To zabrinjava i Europsku uniju koja godišnje iz drugih zemalja uvozi hrane u vrijednosti od oko 188,6 milijardi eura.

Poljoprivredni proizvodi poput pšenice, kukuruza i kakaa posebno su osjetljivi na ekstremne klimatske uvjete.

Dan borbe protiv dezertifikacije i suše, obilježen 17. lipnja, još jednom je podsjetio na potrebu smanjenja degradacije tla i jačanja otpornosti na sušu.

Stručnjaci upozoravaju da bi El Niño tijekom 2026. i 2027. mogao izazvati ozbiljne suše na globalnoj razini, a Europa neće biti pošteđena.

"Prognoze toplijeg i sušnijeg vremena za Nizozemsku i ostatak Europe povećavaju rizik od toplinskih valova i šumskih požara. Suše poput onih iz 2018. i 2022. pokazale su koliko takvi događaji mogu utjecati na ekosustave i zdravlje ljudi“, navodi IHE Delft.

Manjak vode za poljoprivredu i hlađenje elektrana

Nizak vodostaj europskih rijeka smanjit će dostupnost pitke vode, što bi moglo dovesti do ograničenja u poljoprivredi te otežati korištenje vode za hlađenje elektrana.

"Nadolazeći El Niño podsjetnik je da suša nije samo okolišni problem“, kaže profesor Micha Werner iz Odjela za vodne resurse i ekosustave pri IHE Delftu.

"Ona utječe na prehrambene sustave, proizvodnju energije, gospodarstvo, ekosustave i dobrobit ljudi. Jačanje otpornosti zahtijeva djelovanje prije nego što kriza nastupi.“

Zasjenjuje li El Niño zabrinutost zbog klimatskih promjena?

Pojava El Niña privukla je veliku pozornost svjetskih medija, a mnogi su počeli govoriti o takozvanom "super El Niñu“.

Međutim, znanstvenici upozoravaju da takva kategorija službeno ne postoji i da je američka meteorološka služba NOAA ne koristi.

Klimatolozi također smatraju da se previše pažnje posvećuje El Niñu, dok se istodobno zanemaruje mnogo ozbiljniji problem – klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Istraživači sa Sveučilišta Columbia istaknuli su u nedavnom radu da je, iako su snaga i učestalost El Niña važni, još važnija tema "kontinuirano i izvanredno ubrzanje zagrijavanja površine oceana“.

El Nino nije glavni problem

Neki meteorolozi procjenjuju da tipičan El Niño privremeno povećava prosječnu globalnu temperaturu za oko 0,1 do 0,2 °C.

To je znatno manje od porasta temperature uzrokovanog klimatskim promjenama koje su rezultat ljudskih aktivnosti, a koje su globalnu temperaturu površine Zemlje već povećale za približno 1,3 do 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

"El Niño je prirodan fenomen“, kaže klimatologinja Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu.

"On dolazi i prolazi. Klimatske promjene, s druge strane, postaju sve gore dok god ne prestanemo spaljivati fosilna goriva. Zato su klimatske promjene pravi razlog za zabrinutost.