Prvi dan trilateralnih pregovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, održanih u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, završio je nakon četiri i pol sata razgovora. Prema izvoru bliskom ukrajinskom izaslanstvu, postignut je dogovor o velikoj razmjeni ratnih zarobljenika u bliskoj budućnosti.
„Nakon prvog dana trilateralnih pregovora rad našeg izaslanstva donio je važan rezultat: postignut je dogovor o velikoj razmjeni zarobljenika u bliskoj budućnosti”, izjavio je izvor za Ukrajinsku pravdu.
Riječ je o prvom trilateralnom susretu takve vrste u posljednjih osam mjeseci. Pregovore uz američko posredovanje obilježila su visoka očekivanja, osobito nakon što je američki predsjednik Donald Trump posljednjih dana govorio o mogućnosti postizanja velikog mirovnog dogovora.
Rusija želi razgovarati o sigurnosnoj arhitekturi
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ranije je u Moskvi najavio da će se razgovori, na inicijativu SAD-a, usredotočiti na ključne elemente budućeg regionalnog sigurnosnog okvira.
Prema njegovim riječima, sigurnosna jamstva za Ukrajinu i Rusiju trebala bi stupiti na snagu tek nakon potpunog rješenja sukoba. Lavrov je pritom otkrio da je Rusija pripremila dokument sa svojim prijedlozima o budućoj sigurnosnoj arhitekturi euroazijske regije.
„Rusija se nada da će SAD biti dovoljno odlučan da uravnoteži interese obiju strana”, poručio je Lavrov.
Tko sudjeluje u pregovorima?
Ukrajinsko izaslanstvo predvodi Rustem Umerov, koji je poručio da je cilj razgovora postići trajni mir. Među glavnim prioritetima naveo je prekid neprijateljstava, pouzdana sigurnosna jamstva nakon rata, gospodarski oporavak i razvoj Ukrajine te humanitarne mjere.
Uz Umerova, u ukrajinskom timu su predstojnik Ureda predsjednika Kirilo Budanov, prvi zamjenik ministra vanjskih poslova Serhij Kislica, zamjenik načelnika vojne obavještajne službe Vadim Skibicki i čelnik parlamentarne skupine predsjedničke stranke David Arahamia.
Rusko izaslanstvo predvodi Vladimir Medinski, koji je izjavio da je prekid rata u interesu i ukrajinskog i ruskog naroda. U ruskom timu su i Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov, zamjenici ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov i Mihail Galuzin te časnici Glavnog stožera Igor Kostjukov i Jurij Šigarlovski.
Posljednji trilateralni sastanak održan je u Ženevi u veljači, nakon dva prethodna susreta u Abu Dhabiju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nije otputovao u UAE, ali je poručio da su Ukrajina i njezini partneri spremni konstruktivno raditi na mjerama deeskalacije, sigurnosnim jamstvima i postizanju stvarnog mira.
U pregovorima posreduju Trumpovi izaslanici
Američko izaslanstvo predvode posebni Trumpov izaslanik Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner. Kushner je priznao da su napetosti visoke, ali izrazio nadu da će dvodnevni razgovori biti produktivni, javlja Index.
„Mnoge ideje o kojima se raspravlja razradili smo zajedno s Europljanima i Ukrajincima”, izjavio je Kushner, dodajući da je Washington posljednjih mjeseci vodio konstruktivne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Zelenskijem.
Prije početka trilateralnog sastanka američki predstavnici razgovarali su s ukrajinskim izaslanstvom i zapadnim partnerima. Na tom su sastanku sudjelovali predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije, NATO-a i Europske komisije.
Europa zasad izvan pregovaračkog stola
Europske države nisu izravno sudjelovale u trilateralnim razgovorima, što je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul ocijenio kao nezadovoljavajuće. Ipak, pregovore je opisao kao značajan korak prema većem uključivanju Europe u buduće razgovore.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da se o europskoj sigurnosnoj arhitekturi može ozbiljno razgovarati tek nakon postizanja prekida vatre u Ukrajini, i to na odgovarajućem forumu koji bi uključivao članice NATO-a i Europske unije.
Kushner je potvrdio da se europski partneri zasad informiraju o razgovorima, dok bi se širi pregovarački format mogao otvoriti tek nakon konkretnog napretka.
Rusija je od početka invazije 2022. godine okupirala i protupravno pripojila velika područja istočne Ukrajine, dok Krim kontrolira još od 2014. godine. Ukupno je riječ o približno petini ukrajinskog teritorija.
Kijev odbija dobrovoljno povlačenje s područja koja još kontrolira, uključujući utvrđene gradove Slavjansk i Kramatorsk. Dosadašnji pregovori uz američko posredovanje nisu donijeli značajniji pomak u pronalaženju rješenja za rat, no dvije su strane i ranije uspijevale postići dogovore o humanitarnim pitanjima, ponajprije razmjeni ratnih zarobljenika i posmrtnih ostataka poginulih vojnika.
