Posljedice rata u Iranu: Europa se suočava s novim velikim problemom

Inflacija u eurozoni u ožujku je dosegnula najvišu razinu u više od godinu dana zbog naglog rasta cijena goriva, što je izravna posljedica sukoba koji je blokirao najvažniji svjetski pomorski put.

Ti podaci naglašavaju dilemu s kojom se suočavaju predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde i njezini kolege: viša inflacija mogla bi zahtijevati povećanje kamatnih stopa, ali bi to dodatno pogoršalo gospodarske probleme uzrokovane rastom troškova energije, upozorava Politico.

I vlade se suočavaju sa sličnom dilemom u regiji gdje su troškovi energije već iznimno visoki. Građani i poduzeća traže zaštitu, ali malo država može si priuštiti izdašne subvencije kakve su dodjeljivane 2022., posljednji put kada su cijene energije naglo porasle.

Potrošačke cijene porasle su za 1,2 posto na mjesečnoj razini, odnosno za 2,5 posto u odnosu na godinu ranije, objavio je Eurostat. To je porast u odnosu na 1,9 posto u veljači i značajno odstupanje od prošlogodišnjeg trenda, kada se inflacija kretala oko ciljanih 2 posto koje postavlja ECB.

Više cijene energije ubrzavaju inflaciju

Rast je u potpunosti posljedica viših cijena energije, što pokazuje koliko su brzo distributeri goriva prenijeli rast cijena nafte na krajnje potrošače. Nasuprot tome, temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, blago je usporila.

Analitičar banke Berenberg Felix Schmidt procjenjuje da bi inflacija u narednim mjesecima mogla premašiti tri posto, a u slučaju daljnje eskalacije sukoba čak i "znatno iznad četiri posto".

Razlog je to što se, kako rat traje dulje, rast cijena nafte i plina sve više prelijeva na cijene drugih roba i usluga koje ovise o energiji.

Dužnosnici ECB-a nadaju se da do toga neće doći. U posljednjim govorima i intervjuima naglašavali su da banka neće žuriti s podizanjem kamatnih stopa kao odgovor na tzv. "ponudbene šokove" na koje nema izravan utjecaj.

Ipak, ističu da će reagirati brzo ako primijete da poduzeća koriste situaciju za povećanje cijena ili ako dođe do naglog rasta zahtjeva za većim plaćama radi nadoknade gubitka kupovne moći.

Ako rat ne prestane, bit će rasta kamatnih stopa

Dodatni razlog za zabrinutost pojavljuje se u podacima Europske komisije, koji pokazuju znatan porast broja poduzeća koja planiraju povećati cijene u idućoj godini.

Još jedan rizik, na koji je upozorio glavni ekonomist ECB-a Philip Lane, jest da vlade same potaknu inflaciju pretjeranim subvencijama.

"Politički sustav mora se usredotočiti na one kojima je pomoć najpotrebnija, umjesto da pokušava obuhvatiti što veći dio stanovništva", rekao je.

Upravno vijeće ECB-a sljedeći se put sastaje 30. travnja, a većina analitičara očekuje da će ključna kamatna stopa ostati na razini od 2 posto, gdje je od lipnja prošle godine. Međutim, ako se sukob uskoro ne riješi, očekuje se barem jedno povećanje kamatnih stopa do kraja godine.

Dio toga posljedica je i činjenice da ECB prije četiri godine nije pravodobno reagirao na prethodni energetski šok, kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu.

Kako je prošlog tjedna istaknula Lagarde, to iskustvo moglo bi imati dugoročne posljedice na očekivanja građana.

"Cijela jedna generacija sad je prvi put iskusila visoku inflaciju", rekla je. „Možda drugi put neće reagirati tako sporo.“