Povijesno snažan El Niño već je srušio temperaturne rekorde za taj prirodni fenomen, mjesecima prije svog očekivanog vrhunca. Analize pokazuju kako bi dodatna vrućina koju donosi ovaj iznimni klimatski poremećaj mogla uzrokovati značajan porast smrtnosti globalno, dok predviđanja ukazuju na to da bi mogao potrajati sve do proljeća 2027. godine.
Zbog opasnosti od oluja, poplava i prekida u opskrbi električnom energijom, britanske i američke vlasti već su savjetovale svojim građanima pripremu osnovnih zaliha hrane i vode, piše Index.
Kada je riječ o snazi ovogodišnjeg fenomena, oceanograf i profesor emeritus zagrebačkog PMF-a Mirko Orlić ističe.
-Za snagu ovog El Niña možda ćemo morati smisliti novi naziv.
Orlić objašnjava da se s vjerojatnošću većom od 90 posto očekuje vrlo jak El Niño krajem ove i početkom sljedeće godine.
-To znači da će biti sličan najjačim takvim pojavama zabilježenima od sredine prošlog stoljeća – onima iz 1982/1983., 1997/1998. i 2015/2016. godine, kaže Orlić, dodajući kako postoji čak 75 posto šanse da razvijeni fenomen nadmaši sve dosadašnje evidencije: 'Sljedeći će mjeseci pokazati hoće li nadolazeći El Niño biti vrlo jak ili izuzetno jak'.
Premda pojedini klimatolozi procjenjuju da bi ovo mogao biti najjači El Niño u posljednjih tisuću godina, oceanograf Ivica Vilibić, znanstveni savjetnik s Instituta Ruđer Bošković, poziva na oprez u tvrdnjama.
-Predviđanja za ovaj El Niño govore da postoji visoka vjerojatnost da bude najjači u posljednjih stotinjak godina. Sve više od toga teško je tvrditi, jer mjerenja ne postoje tisuće godina, smatra Vilibić, naglašavajući da je opis 'izuzetno jak' sasvim dovoljan.
Prijenos energije iz pacifika i blaži hladni valovi
Tumačeći kako mehanizmi iz Pacifika utječu na vremenske prilike u Europi, Vilibić objašnjava da se energija i vlaga preko sjevernog Pacifika i Amerike prenose na sjeverni Atlantik, koji je glavna odrednica vremena na našem kontinentu. S njim se slaže i Orlić, koji napominje da su za vrlo jakih El Niña zime u Europi bile toplije od prosječnih uz više oborina.
-Ako prevlada utjecaj El Niña, hladne epizode mogle bi biti blaže i kraće. Ako pak prevlada utjecaj zagrijavanja Arktika, mogle bi biti izraženije i trajati dulje, upozorava Orlić.
Rizik za zimski san životinja i poljoprivredne kulture
Što se tiče Jadrana, Vilibić naglašava da izravan utjecaj El Niña nije presudan za zagrijavanje mora, već ključnu ulogu igraju dugoročno globalno zatopljenje i procesi u sjevernom Atlantiku poput Sjevernoatlantske oscilacije (NAO). Ipak, topla zima mogla bi stvoriti probleme u lokalnom ekosustavu. Vilibić objašnjava da bi viša temperatura mogla smetati medvjedima i životinjama koje spavaju zimski san 'u slučaju da ne budu mogle ubit oko, kako se kaže u Dalmaciji'. Sličan rizik prijeti i biljnim kulturama.
-Masline također moraju zimi malo odspavati da bi, kada se probude, ogrijane mogle krenuti prema cvjetanju i plodovima. Bez dobrog sna biljke i životinje su pod stresom, a to je jedna od mogućih poznatih posljedica El Niña u Europi i Sredozemlju, zaključuje Vilibić.
Upozoravajući na sinergiju klimatskih promjena i prirodnih ciklusa, Orlić napominje.
-Ako se u vrijeme kad traje globalno zatopljenje pojavi i vrlo jaki El Niño, globalne temperature mogu postići rekordne vrijednosti, podsjećajući da su globalne temperature mora već u kolovozu oborile sve dosadašnje rekorde.
