Realan je cilj ulazak novih članica u EU do 2030, evo koje su zemlje najviše napredovale

“Realan je cilj da se nove članice pridruže do 2030. godine”, rekla je Kallas na konferenciji za novinare predstavljajući zajedno s povjerenicom za proširenje godišnje izvješće o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.

Dodala je da je sada otvorena prilika za to, koja se ne ukazuju tako često, ističući da ju treba iskoristiti, ali istodobno je upozorila da na putu prema EU-u nema “prečica”, da je pristupanje Uniji proces koji se temelji na zaslugama i da je vrlo zahtjevan.

Proširenje je dugo vremena bilo na sporednom kolosijeku u EU, ali se to promijenilo nakon ruske agresije na Ukrajinu.
 
“Za ovu Komisiju proširenje je prioritet. Ruska invazija na Ukrajinu i geopolitičke promjene jasno su ukazale da je proširenje potrebno. To je dugoročno ulaganje u sigurnost, stabilnost i ekonomiju. S proširenjem EU može povećati svoju geopolitičku moć”, rekla je Kallas.

I povjerenica za proširenje Marta Kos kaže da na proširenje treba gledati u svjetlu “brze transformacije geopolitičkog okruženja”.
 
“Europljani danas moraju učiniti puno više kako bi uspostavili kontrolu na svom kontinentu i zaštitili svoju sigurnost i prosperitet”, rekla je Kos.

Komisija je u svom izvješću ocijenila da su najviše napredovale Crne Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija.
 
“Crna Gora želi završiti pregovore do kraja 2026. Albanija do kraja 2027. a Ukrajina i Moldavija do kraja 2028. Komisija ih u tome podržava”, rekla je Kos.

Komisija bi htjela otvoriti sve pregovaračke klastere s Ukrajinom i Moldavijom do kraja ove godine. Međutim, o tome odlučuju države članice i to jednoglasno. Zasad te jednoglasnosti nema jer se Mađarska oštro protivi članstvu Ukrajine u Uniji.

Što se ostalih kandidata tiče, Kos kaže da u Srbiji i dalje govore da je članstvo u EU njihov strateški cilj, ali da riječi ne slijede djela.

“Provedba reformi znatno je usporila. Iako je nedavno zabilježen pozitivan razvoj, primjerice kod medijskih zakona, Srbija mora osigurati vjerodostojan napredak u svim područjima, posebno u području pravosuđa i temeljnih prava. Hitno se mora preokrenuti nazadovanje u pogledu slobode izražavanja i akademskih sloboda. Srbijanske vlasti također moraju jasno odrediti svoj strateški izbor i izbjegavati protueuropsku retoriku”, rekla je Kos.

“Budući da dolazim iz te regije, mogu razumjeti da naša zemlja kandidatkinja Srbija ima posebne odnose s Rusijom. S druge strane, naglašavam da od zemlje kandidatkinje očekujem jasno geopolitičko pozicioniranje posebice u vrijeme kada Rusija ubija ljude u Ukrajini”, rekla je Kos, Slovenka, odgovarajući na pitanje predstavljaju li odnosi između Rusije i Srbije sigurnosnu prijetnju za zapadni Balkan.

Stvarnog napretka nije bilo u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu, dok je Gruzija jako nazadovala i postala je kandidat samo na papiru, rekla je povjerenica za proširenje.

Komisija namjerava u buduće pristupne ugovore ugraditi svojevrsne “osigurače” kako bi se osiguralo da nove članice i nakon pristupanja nastave poštivati demokratske vrijednosti na kojima se Unija temelji.

Komisija bi uskoro trebala objaviti dokument o tome što Unija treba napraviti prije proširenja, što će biti podloga za raspravu među državama članicama, koje u tome imaju zadnju riječ.

Povjerenica Kos kao jednu od mogućnosti spominje šire korištenje prijelaznih razdoblja u kojima bi nove članice bile izuzete od nekih prava, ali da je protiv toga da se novim članicama u tim razdobljima oduzme primjerice pravo veta.
 
“Sve je moguće, ali jedina stvar gdje se protivim je da se stvaraju dvije kategorije država - prvorazredne i drugorazredne”.

U Bruxellesu kruže razne ideje kako nastaviti s proširenjem s obzirom na postojeća pravila.

Jedna od tih ideja je da nove članice u nekom prijelaznom razdoblju nemaju prava veta, što bi moglo pomoći u slamanju otpora nekih država članica koje se boje novih blokada.