'Trumpove prijetnje poruka su Europi da ulaže u svoju sigurnost'

Trump je u subotu najavio val povećanja carina europskim saveznicima sve dok se Sjedinjenim Državama ne omogući kupnja Grenlanda. Zaprijetio je da će carine od 10 posto stupiti na snagu 1. veljače za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Nizozemsku i Finsku, odnosno zemlje koje su poslale svoje vojnike na vježbu na Grenland.

Eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) kaže da EU ima alate da se "odupre bilo kakvoj vrsti pritiska, s bilo koje strane". Picula je rekao Hini da mu se čini da Trumpove prijetnje osvajanja Grenlanda "moraju poslužiti, kao što je to poslužila Putinova invazija na Ukrajinu, kao medij kojim će Europska unija konačno iskoračiti u pravcu izgradnje jedne efikasnije zajedničke vanjske, sigurnosne i obrambene politike".

U svjetlu najnovijih događaja, Picula vjeruje da će se Europska unija usmjeriti na razvoj obrambene industrije i vlastitih sustave naoružanja.

"Prva je bila energetska ovisnost o fosilnim gorivima koje je poprilično lakomisleno uvozila iz Ruske Federacije, nadajući se da izvoziti demokraciju u Rusiju. Druga je ovisnost koju treba u bitnome reducirati, a to je ovisnost o proizvodno tržišnim kapacitetima Kine, što je pokazala korona. Odjednom se ispostavilo da Europska unija na svom teritoriju ne može proizvesti ni vitamin C ni zavoje. I treća je ona koje će se biti najbolnije riješiti, a to je ovisnost o apsolutnoj sigurnosti koju jamče Sjedinjene Američke Države. Ne zbog Europe u ovom slučaju, nego zbog potpuno promijenjene političke paradigme koja je zavladala u SAD-u, pogotovo u drugom Trumpovom mandatu", smatra Picula.

Eurozastupnik Davor Ivo Stier (EPP/HDZ) smatra da ova situacija s Grenlandom ukazuje na ozbiljnu krizu u transatlantskim odnosima i rješenje vidi u jačanju obrane u Europi.

"I za vrijeme i nakon Trumpa po meni je nužno repozicionirati odnose između Europe i SAD-a. Da bi se do toga došlo, Europa mora razviti svoje obrambene kapacitete. To se neće postići preko noći, ali je nužno nastaviti i ubrzati taj put. To i Hrvatska čini, mi imamo specifične ugroze koje dolaze iz našeg susjedstva i mi se na to moramo koncentrirati", rekao je Hini Stier, član Odbora EP-a za vanjske poslove (AFET), dodavši da je Hrvatska solidarna s Danskom, ali da "nije na Hrvatskoj da, primjerice, pošalje vojsku na Grenland".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je Europsku uniju na aktivaciju Instrumenta protiv prisile u odgovoru na prijetnje carinama američkog predsjednika.

Eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ), članica AFET-a te Izaslanstva za odnose sa SAD-om, rekla je Hini da bi uporaba tog alata značila "kraj odnosa" EU-a i SAD-a te poručila da je Macron "pri kraju svog mandata i da se služi nekim velikim, bombastičnim izjavama bez preuzimanja odgovornosti što dalje".

"Francuska jest nuklearna sila, ali ostale europske zemlje još uvijek računaju na zaštitu SAD-a u slučaju opasnosti", rekla je Zovko, dodavši da "nitko ne promatra na duge staze što znači rušiti mostove i veze".

"Svi mi jako dobro znamo koliki su interesi u igri, od Ukrajine do svih onih ključnih sigurnosnih točaka gdje se Europa u ovom trenutku i dalje itekako oslanja na sigurnosnu pomoć Sjedinjenih Američkih Država. Mi bismo tek za nekih deset godina mogli doći na neku razinu gdje bismo mogli biti samodostatni", upozorila je eurozastupnica.

Zovko Trumpov "igrokaz s Grenlandom", kako ga opisuje, smatra "kockarskim jezikom" u svrhu povećanja angažmana Europe na Grenlandu. "Ima karte u rukavu kojima nas izaziva kako bismo mi povećali angažman. I Ursula von der Leyen je danas objavila da ćemo investirati u infrastrukturne projekte, pošto tamo nije učinjeno što je trebalo biti učinjeno", rekla je Zovko.

I Picula, također član AFETA-a i Izaslanstva za odnose sa SAD-om, govori o mogućnosti da su Trumpove prijetnje pregovaračka taktika i da bi situaciju mogao deeskalirati nekom ponudom koja ostavlja prostor za dogovor.

"Pitanje je samo je li otišao već predaleko jer se on ne obraća samo europskim sugovornicima, Grenlanđanima i Dancima, on se obraća i svojoj MAGA biračkoj bazi kojoj je obećao da neće više biti svjetski policajac, što je uvjerljivo demantirao, primjerice preko Venezuele", govori Picula.

Stier smatra da bi carine mogle naštetiti i Trumpu uoči izbora na polovici mandata 3. studenoga na kojima će republikancima biti izazov sačuvati tijesnu većinu u Kongresu.

"Same carine su i za Trumpa dvosjekli mač jer one su i svojevrsni porez američkim državljanima. Druga je što su sami birači Trumpa, MAGA biračka baza, protiv bilo kakvih avantura koje bi uključivale neki vojni angažman SAD-a. Kao što je Trump i obećao tijekom svoje kampanje, a nakon onog debakla koji se dogodio u Afganistanu", smatra Stier te je dodao da je Europi u interesu "opstanak NATO-a, opstanak transatlantskog savezništva", ali uz "poštovanje digniteta Europe".

"Ima određenih sigurnosnih aspekata oko Grenlanda i Arktika o kojima moramo i želimo razgovarati i surađivati sa SAD-om, ali o budućnosti Grenlanda odlučuju stanovnici Grenlanda i Danska. Nikakve ucjene tu ne mogu biti prihvatljive", rekao je Stier.

Eurozastupnik iz redova pučana Tomislav Sokol rekao je Hini da je "najveći minus Europe je što smo vojno slabiji od Amerike i ona to maksimalno koristi za ucjene". "Temeljna Ahilova peta Europe je vojna slabost, u svim drugim elementima smo jači", smatra Sokol.