Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Etička zabrinutost
Revolucionarna AI tehnologija pretvara misli u rečenice: Znanost korak bliže čitanju mozga
Japanski znanstvenici razvili su novu metodu koja uz pomoć snimki mozga i umjetne inteligencije pretvara mentalne slike u opisne rečenice, otvarajući vrata revolucionarnim medicinskim mogućnostima, ali i ozbiljnim etičkim pitanjima o privatnosti.
Japanski istraživač Tomoyasu Horikawa predstavio je tzv. „umnu deskripciju“ – naprednu AI tehniku koja pretvara moždanu aktivnost u tekstualne opise vizualnih sadržaja. Za razliku od ranijih pokušaja prevođenja misli u riječi, ova metoda poseban naglasak stavlja na složene vizualne dojmove, poput prepoznavanja objekata, radnji i odnosa među njima. Studija je objavljena 5. studenog u časopisu Science Advances, a vijest prenosi CNN.
Horikawa je tehnologiju razvio analizirajući moždanu aktivnost šestero sudionika koji su gledali 2180 kratkih videoisječaka bez zvuka. Pomoću funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) bilježila se njihova moždana aktivnost, a veliki jezični modeli pretvarali su opise tih videa u numeričke nizove. Jednostavniji AI modeli, tzv. dekoderi, obučeni su da povežu te nizove s moždanim signalima. Kada su sudionici kasnije gledali nove videe ili se prisjećali viđenih scena, dekoderi su uspijevali generirati rečenice koje su najviše odgovarale njihovim mentalnim slikama, prenosi Index.
Da je riječ o velikom koraku naprijed, potvrđuje i Marcello Ienca, profesor etike umjetne inteligencije i neuroznanosti s Tehničkog sveučilišta u Münchenu. On ističe da je ovo „još jedan korak prema onome što bismo mogli nazvati čitanjem mozga ili misli“.
Tehnologija ima potencijal promijeniti živote osoba koje teško komuniciraju. Iako sudionici studije nisu bili izvorni govornici engleskog, AI je generirao rečenice na engleskom jeziku, što upućuje na to da tehnika ne ovisi o jezičnim centrima u mozgu. Mogla bi pomoći osobama s afazijom, pacijentima s ALS-om ili neverbalnim autističnim osobama, smatra psiholog Scott Barry Kaufman, uz napomenu da se takve tehnologije moraju koristiti pažljivo i etički odgovorno.
No upravo etička dimenzija otvara najviše pitanja. Mogućnost da AI jednog dana može dekodirati misli dojenčadi, životinja ili čak sadržaj snova potiče zabrinutost oko privatnosti. Ienca upozorava da bi, ako tehnologija izađe iz medicinskih okvira i uđe u komercijalnu upotrebu, mogla postati „krajnji izazov privatnosti“. Neuralne informacije nose iznimno osjetljive podatke, uključujući rane znakove demencije ili psihijatrijskih poremećaja.
Društveni znanstvenik Łukasz Szoszkiewicz smatra da se privatnost ipak može zaštititi, ali samo ako se neuralni podaci tretiraju kao posebno osjetljivi i koriste isključivo uz strogi, jasno definiran pristanak korisnika.
Unatoč entuzijazmu, Horikawa upozorava da je tehnologija još daleko od praktične primjene. Trenutna metoda zahtijeva dugotrajno prikupljanje podataka, potpuno sudjelovanje ispitanika i standardizirane vizualne sadržaje. Zasad nije poznato može li AI jednako uspješno opisati neobične ili jedinstvene mentalne slike.
Zbog toga, ističe autor studije, iako se mnogi brinu da ova tehnologija predstavlja prijetnju mentalnoj privatnosti, trenutno je neizvedivo „čitati privatne misli osobe“. Međutim, razvoj ide brzo – a pitanje je koliko će brzo etika i zakonodavstvo uspjeti pratiti znanost.