Kraljevska zvirad u rimskom logoru Burnumu, u Ivoševcima sjeveroistočno od Kistanja

Od te 2003. godine bilo je puno medijskih objava o istraživanjima u Burnumu. Iza nas je i polemika koju su pokrenuli neki tobože znanstveni i stručni krugovi o tome postoji li amfiteatar u Burnumu. Međutim, nije baš da se nije znalo da u Ivoševcima postoji rimski amfiteatar. Naziv Kraljevska zvirad, za mjesto gdje se nalaze ostaci amfiteatra, govori sam za sebe.

STJEPAN PETKOVIĆ I ŠIME LJUBIĆ O AMFITEATRU U BURNUMU

U ovoj kolumni posvetit ćemo pažnju dvjema osobama koje su još u 19. stoljeću pisale o postojanju amfiteatra u Burnumu. Prva je konjički kapetan Stjepan Petković iz Knina, koji je bio u službi u francuskoj vojsci. On je negdje krajem 18. ili početkom 19. stoljeća precrtao i umnožio kartu područja rimskog logora u Burnumu. Karta je nastala nešto ranije, čim je Austrija na samom kraju 18. stoljeća zagospodarila Dalmacijom. Na crtežu se vidi središte logora, zatim veliki pravokutni objekt kampusa koji se nedavno iskopan i elipsasta građevina amfiteatra. Crtež, na kojem su prikazani i nadgrobni spomenici rimskih vojnika iz Burnumu, nalazi se u zbirci plemićke obitelji Borelli, kojoj je Venecija nakon tjeranja Osmanlija dala u posjed područje Vrane. U međuvremenu su neki od nadgrobnih spomenika s Petkovićevog crteža pronađeni, pa se više ne sumnja u njihovu autentičnost. Osim po precrtanom crteža Burnuma, Petković je poznat i po još dva važna natpisa iz doba rimske vladavine, koja je navodno vidio i prepisao, a u međuvremenu im se izgubio svaki trag. Na prvom natpisu spominje se Stridon, rodno mjesto sv. Jeronima u rimskoj provinciji Dalmaciji, a na drugome je navodno bio uklesan tekst koji je govorio o tome kako je prvi rimski car August (tada još poznat kao Oktavijan) vratio pod rimsku vlast lokalne stanovnike iz mjesta Ninije. Prema onome što znamo, antička Ninija bila bi negdje na mjestu srednjovjekovnog i današnjeg Knina. Oba natpisa koja je Petković prepisao znanstvenici osporavaju, posebno onaj koji spominje Niniju (Knin).

Pola stoljeća nakon Petkovića, naš poznati arheolog i povjesničar don Šime Ljubić u Beču je 1860. godine u poznatom znanstvenom časopisu objavio rad pod nazivom “Arheološke studije Dalmacije”. U radu je ukratko prikazao najvažnija arheološka nalazišta u tadašnjoj Dalmaciji. U poglavlju o Burnumu opisao je poziciju i ostatke amfiteatra na lokaciji koju je narod zvao Kraljevska zvirad ili Karlovac. Ljubić je u radu dao dimenzije amfiteatra, i naveo da se vide sva četiri ulaza u građevinu. Naziv Karlovac sačuvao se do danas, a naziv Kraljevska zvirad u međuvremenu se izgubio, a toliko je govorio o svijesti lokalnih ljudi o postojanju amfiteatra u Burnumu. Netko je prije Šime Ljubića, možda upravo Stjepan Petković ili nepoznati autor crteža Burnuma kojeg je Petković precrtao, kazao lokalnom stanovništvu da je na tom mjestu u doba Rimljana bio amfiteatar. Kad su ga lokalni stanovnici pitali što se za vrijeme carskog Rima događalo u amfiteatru, vjerojatno su dobili odgovor da su se u njemu ubijali ljudi i divlje životinje. Tako su to mjesto nazvali Kraljevska zvirad.

U BURNUMU KRALJEVSKA ZVIRAD, A U TILURIJU ZVIRJAK

Legijski logor Burnum Rimljani su postavili na važnom prijelazu preko rijeke Krke kod Brljana. Drugi legijski logor u nekadašnjoj provinciji Dalmaciji smjestili su iznad prijelaza preko rijeke Cetine, gdje se danas nalazi Trilj. Dali su mu ime Tilurij, odakle očito dolazi i današnji naziv naselja Trilj. Preciznije, Tilurij je bio na brdu točno iznad prijelaza preko Cetine u naselju Gardun. Na samom rubu Garduna, prema jugozapadu u zaseoku Bašićima nalaze se ostaci amfiteatra nekadašnjeg rimskog logora Tilurij. Amfiteatar nije iskopan, ali je odavno uočena njegova pozicija. Kad se danas pogledaju avionske snimke tog dijela Garduna iz 1968. godine jasno se vidi prostor u obliku elipse, baš onako kako u tlocrtu izgledaju rimski amfiteatri. Dodatni argument za položaj amfiteatra u Gardunu je naziv koje lokalni stanovnici imaju za to mjesto - Zvirjak. Dakle, u Burnumu je Kraljevska zvirad, a u Tiluriju Zvirjak. I taj naziv nastao je najvjerojatnije kad su u 19. stoljeću prvi istraživači posjetili Tilurij, i objasnili stanovnicima Garduna koja se vrsta “igara” odvijala u amfiteatrima.

Arheološka iskopavanja Tilurija, koja provodi Odsjek za arheologiju, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, traju od 1998. godine. Vrlo su zahtjevna jer je Gardun naseljeno mjesto, pa se radovi odvijaju praktički među kućama. Arheološka istraživanja u Burnumu i Tiluriju spadaju u najvažnija istraživanja nalazišta iz razdoblja rimske vladavine u Hrvatskoj. Provode ih naši najbolji znanstvenci, koji se bave rimskom poviješću i arheologijom. Rezultati istraživanja od samih početaka prezentirani su svjetskoj znanstvenoj zajednici, a u istraživanja je odavno uključena i najmodernija tehnologija.

Ali i pored sve tehnologije, koja nam je danas na raspolaganju, svako istraživanje najprije počinje proučavanjem povijesnih podataka, arhivskih spisa i starih karata. U kojima se nađu osebujni lokalni nazivi kao što su Kraljevska zvirad i Zvirjak. Nastali kao posljedica priče o borbama ljudi i zvijeri, koju je netko u 19. stoljeću ispričao stanovnicima Ivoševaca i Garduna.

Sve ostalo riješila je njihova mašta.