U Kapitulu kod Knina fra Lujo Marun utemeljio je hrvatsku nacionalnu arheologiju, ali tu se nalazila i važna rimska tvrđava

TVRĐAVA NA VAŽNOM CESTOVNOM PRAVCU PREMA SISCIJI

Rimska tvrđava u Kapitulu čuvala je cestovni pravac kojim se, iz rimskog logora u Burnumu, najkraćim putem moglo doći do drugog rimskog logora na utoku rijeke Kupe u Savu – Siscije, današnjeg Siska. Nalazila se približno na mjestu gdje je kasnije u 10. stoljeću bio hrvatski kraljevski samostan sv. Bartolomeja, a nakon toga od početka 13. stoljeća katedrala kninskog biskupa, posvećena sv. Bartolomeju, Blaženoj Djevici Mariji i sv. Petru. Odatle i naziv lokalitetu, od kninskog stolnog kaptola. Dolaskom Osmanlija 1522. godine lokalitet tone u zaborav, a tijekom Drugog svjetskog rata talijanska vojska tu gradi utvrdu. Ali, sve što mi znamo o Kapitulu odnosi se na prve korake hrvatske nacionalne arheologije i iskopavanje fra Luje Maruna. Tek u novije vrijeme od 2011. do 2107. godine, pod vodstvom arhologa i znanstvenika Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita Maja Petrinec i Ante Jurčevića, poduzeta su ograničena, ali važna revizijska iskopavanja nalazišta.

Sve je počelo gradnjom nove trase željezničke pruge od Siverića do Knina, koja je trebala presjeći lokalitet Kapitul, na kojem su još bili vidljivi ostaci srednjovjekovne arhitekture. Fra Lujo Marun je prije početka radova na pruzi 1885. godine, krenuo s ubrzanim arheološkim iskopavanjima. Tim činom započela je hrvatska nacionalna arheologija, ali tada nisu bili otkopani samo spomenici iz razdoblja hrvatskog srednjeg vijeka. Pronađen je i određeni broj nadgrobnih spomenika rimskih legionara iz XI. legije. Nadgrobni spomenici legionara bili su iz druge polovine 1. stoljeća poslije Krista, a njihovo zapovjedno središte bilo je logor u Burnumu u današnjim Ivoševcima, sjeveroistočno od Kistanja. Nakon što je XI. legija 69. godine poslije Krista otišla iz Burnuma i provincije Dalmacije, u tvrđavi u Kapitulu nalazili su se i dalje rimski vojnici. Sada su tu bile rimske tzv. pomoćne postrojbe, odnosno pripadnici III. kohorte Alpinaca.

Ostaci na Kapitulu iz zraka

NISMO ISKOPALI OSTATKE BEDEMA RIMSKE TVRĐAVE

Franjevac Lujo Marun nije bio ni arheolog niti povjesničar, već čisti amater i zaljubljenik u hrvatske starine. Kad je počeo istraživanja na Kapitulu imao je samo 28 godina. Njegova najveća briga bili su spomenici ranog hrvatskog srednjovjekovlja, tako da su nalazi iz rimskog razdoblja na Kapitulu bili pomalo zanemareni. A baš na Kapitulu, pored njihovog zapovjednog središta u Burnumu, nađen je najveći broj nadgrobnih spomenika rimskih legionara iz XI. legije. Dakle, radilo se o većoj rimskoj tvrđavi, što je logično s obzirom da je logor u Burnumu bio relativno mali i u njega se nije mogla u potpunosti smjestiti rimska legija. Legionari su tako bili razmješteni na više mjesta, bliže ili dalje od logora u Burnumu, kao što je bila tvrđava u Kapitulu. Najveći problem je što su svi rimski spomenici pronađeni u Kapitulu kod Knina bili naknadno uzidani u srednjovjekovne zidove, što znači da su odnekud doneseni. Novijim revizijskim istraživanjima, koje su na Kapitulu obavljali stručnjaci Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, otkriveni su fragmenti još jednog nadgrobnog spomenika rimskog legionara i komadi rimske krovne opeke. Što ukazuje na postojanje rimskih građevina na tom mjestu i ništa više. Arheološkim iskopavanjima, ali i iz povijesnih izvora, znamo da je Kapitul početkom 16. stoljeća, pred napad Osmanlija na Knin, bio utvrđen jakim bedemima s kulama. Oni se jako dobro vide na jednom od najstarijih crteža teritorija Šibenika i Zadra, venecijanskoj karti Matea Pagana iz oko 1530. godine. Na karti se na kninskoj tvrđavi već vijori osmanska zastava. Možda su neki dijelovi srednjovjekovnih fortifikacija na Kapitulu bili izvorno rimski, no to zasad ne možemo pouzdano utvrditi. Puno štete na ostacima srednjovjekovne arhitekture na Kapitulu učinila je talijanska vojska gradnjom bunkera. Praktički su sve ostatke porušili.

Nadgrobni spomenik vojnika XI. legije Tita Lolija nađen u Kapitulu

FRA LUJO MARUN AMATER I ZALJUBLJENIK U ARHEOLOGIJU

Rimske kamene spomenike s Kapitula fra Lujo Marun smjestio je u Prvi muzej hrvatskih starina, koji je 1893. godine osnovao u Kninu. Tu su se nalazili na sigurnom sve do tragičnih događaja oba svjetska rata i talijanskih okupacija. Za vrijeme prve talijanske okupacije, neposredno iza Prvog svjetskog rata, fra Luju su talijanske okupacijske vlasti zatvorile i 1919. godine internirale u Ankonu. Od tog vremena rimskim spomenicima s kninskog Kapitula gubi se svaki trag.

Navodno su i sada negdje po depoima talijanskih muzeja. Kao i mnogi drugi vrijedni spomenici kulture, koje nam Italija nije nikad vratila.

A o životu i radu fra Luje Maruna, koji je toliko zadužio hrvatsku arheologiju, mogao bi se napisati roman. Za svoje čitatelje ipak ću napisati samo kolumnu.