Oglas
  1. Naslovnica
  2. Kolumne
  3. Zaboravljeni Šibenik

Piše dr. sc. Ivo Glavaš

Vrijeme dovršetka šibenske crkve sv. Nikole nije nepoznanica – samo treba pročitati natpis na crkvi

Vrijeme dovršetka šibenske crkve sv. Nikole nije nepoznanica – samo treba pročitati natpis na crkvi

Premda bi se očekivalo da o spomenicima kulture u povijesnoj jezgri Šibenika znamo sve, nije baš tako.

Oglas

U mnogočemu nismo se odmakli od spoznaja šibenskog svećenika i povjesničara don Krste Stošića, koje su stare gotovo jedno stoljeće. A ponegdje, kao u slučaju crkve sv. Nikole šibenske bratovštine pomoraca i brodograditelja, trebalo je samo pročitati što piše na crkvenom zvoniku. Istina, natpis se nalazi na priličnoj visini, ali zato postoji moderna tehnologija puno poznatija po ratnoj upotrebi – dronovi.

CRKVA POSVEĆENA LJUBAVLJU ŠIBENČANA 1672. GODINE

“Crkva sv. Nikole u Šibeniku, koja je pripadala bratovštini pomoraca i brodograditelja, izgrađena je u 17. stoljeću u baroknom stilu. Smještena je na obali južno od katedrale sv. Jakova, u blizini mjesta gdje se nekada nalazilo staro šibensko brodogradilište. Interesantno pročelje završava lijepim baroknim zvonikom na preslicu, podignutim 1672.

” Tako o crkvi sv. Nikole stoji na stranicama glasovite (po lošem glasu) hrvatske Wikipedije. U načelu to je povijesno korektan tekst koji skriva odgovor na pitanje kad je točno crkva sagrađena. Naime, odgovor se nalazi na natpisu na crkvi koji je smješten neposredno iznad zvonika na preslicu za dva zvona, a ispod skulpture Svetog Nikole. Natpis je naravno na latinskom jeziku, a kad se doslovno prevede na hrvatski glasi ovako: “Ljubav Šibenčana prema Svetom Nikoli ovu je crkvu oblikovala, podigla i posvetila 1672. godine.”

U svom rukopisu o crkvi sv. Nikole don Krsto Stošić donosi natpis, ali tvrdi da se odnosi na postavljanje zvonika na crkvu. Stošić je pogriješio, jer čitajući tekst natpisa nemamo nikakve sumnje da je te 1672. godine postavljen u počast posvećenja i stavljanja u funkciju crkve sv. Nikole. Tko bi na crkvu postavio posvetni natpis koji bi se odnosio na tako mali dio građevine kao što je zvonik na preslicu? Zato na pitanje kad je sagrađena šibenska crkva sv. Nikole, treba odgovoriti da se to dogodilo 1672. godine. Kasniji popravci i dogradnje nemaju utjecaja na svečani čin prvog posvećenja novosagrađene crkve. A ti popravci bili su ugovoreni već 1674. godine, jer je crkva sagrađena na nasutom terenu pa se glavno pročelje sa zvonikom nagnulo odmah nakon što je sagrađeno. Prema ugovoru trebalo je ponovno sagraditi glavno pročelje, osigurati temelje i postaviti metalne zatege ispod krovišta crkve, koje se i danas vide na zidovima. Sve su to radovi karakteristični za građevine koje su konstruktivno nestabilne.

Crkva sv. Nikole počela se graditi nakon dopuštenja koje je dao venecijanski generalni providur Alvise Zorzi, koji je na toj dužnosti bio od 1628. do 1630. godine. Budući da je bratovštini sv. Nikole nedostajalo novca za gradnju crkve, 1635. godine uveden je poseban porez na sve trgovačke lađe koje odlaze iz šibenske luke. I upravo je grb generalnog providura Alvise Zorzija postavljen pri vrhu glavnog pročelja, iznad ulaznih vrata crkve sv. Nikole svima promaknuo. Iznad grba se nalazi karakteristična providurova kapica u obliku obrnutog krnjeg stošca, koja se na talijanskom jeziku zvala “tozzo”. Sad se priča oko gradnje i dovršetka crkve u potpunosti slaže: iznad ulaznih vrata crkve je grb providura koji je zaslužan za početak gradnje, a pri vrhu zvonika je uklesano kad je crkva završena.

PLEMIĆKA OBITELJ TETTA I CRKVA SV. NIKOLE

Da je crkva sv. Nikole dovršena i posvećena 1672. godine posredno svjedoči i postavljanje glavnog oltara u crkvi, koju godinu ranije. Na oltaru je slika koja prikazuje Bogorodicu s djetetom, sv. Nikolom i sv. Lovrom, koju je financirao šibenski plemić Melkior Tetta. Glavni oltar darovao je njegov stric Lovre Tetta.

“Nastavivši pobožno djelo Lovre strica, šibenskog plemića na oltar koji je on naložio podići od kamena Melkior Tetta doktor i vitez, ushtio je dodati sliku na vlastitom postolju 1671. godine.” Tako je Melkior Tetta dao da se napiše pri dnu slike na glavnom oltaru crkve sv. Nikole.

Tko je i odakle dolazi šibenska obitelj Tetta? Prvi pripadnik te bogate i moćne obitelji zabilježen je u Šibeniku sredinom 16. stoljeća. Poznati članovi živjeli su u Veneciji i Padovi, a neki su se istaknuli kao vojni zapovjednici u službi poljskog kralja Jana III. Sobjeskog. Šibenska grana obitelji Tetta primljena je među šibenske plemiće 1661. godine. Bili su jedni od najvećih donatora šibenskih crkava i samostana, ali o tome u nekoj drugoj kolumni. Šibenska grana obitelji Tetta izumrla je 1772. godine. Znanstvenici se i dalje spore odakle je obitelj Tetta došla u Šibenik. Članovi obitelji zabilježeni su i kao članovi plemićkog vijeća grada Kotora. Ali osobe iz tako ugledne obitelji svaki grad na istočnoj jadranskoj obali želio bi učiniti plemićima, tako da nam taj podatak ne može puno pomoći.

JOŠ UVIJEK SE PREVIŠE OSLANJAMO NA DON KRSTU STOŠIĆA

Postoji nekoliko načina kako se u povijesnim znanostima dolazi do novih spoznaja, a jedan od najtežih i najdosadnijih je pregledavanje starih spisa u raznim arhivima. Međutim, upravo je mukotrpnim arhivskim istraživanjima na primjer otkriveno da je Nikola Firentinac u Šibenik došao 1646. godine, puno ranije nego što smo mislili. Arhivski rad nije zahvalan posao, jer tko bi satima pregledavao stare spise napisane kompliciranim rukopisom na latinskom ili talijanskom jeziku. Puno je lakše koristiti podatke onih koji su prije nas pregledavali iste te spise, kao što je don Krsto Stošić.

Naravno, arhivski rad sam za sebe ne može nam dati odgovore na brojna znanstvena pitanja koja traže poznavanje terena i usporednih spomenika na suprotnoj obali Jadrana, i šire na Mediteranu. Zato se poznavanje starih spisa zove pomoćnom povijesnom znanošću. Na povjesničaru, povjesničaru umjetnosti i arheologu je da sve tako prikupljene činjenice podvrgne kritičkoj analizi i izreče svoj sud o njima. Vidjeli smo da je don Krsto Stošić, oslanjajući se samo na arhivske podatke o crkvi sv. Nikole, propustio uočiti i protumačiti očite činjenice. Nije problem što se to dogodilo njemu jer je prije svega bio svećenik, a tek onda amater znanstvenik, povjesničar, ponekad i povjesničar umjetnosti.

Problem je što to mnogi nakon njega nisu vidjeli. Složit ćete se sa mnom, bilo je to puno teže ne vidjeti nego vidjeti.

Oglas
Najnovije vijesti
1
2
3
4
5
6
Oglas
Oglas
Oglas
/ IZ KATEGORIJE