Stručnjakinja otkriva idealno vrijeme za večeru tijekom zime

Dolaskom zime i kraćih dana, mnogi od nas mijenjaju garderobu, no jedna stručnjakinja tvrdi da bismo trebali prilagoditi i vrijeme večere. Catherine Norton, izvanredna profesorica sportskih i prehrambenih znanosti na Sveučilištu u Limericku, objasnila je da ranija večera tijekom zimskih mjeseci može značajno poboljšati naše raspoloženje, metabolizam i cjelokupno zdravlje, piše Daily Mail.

Pišući za The Conversation, Norton je istaknula kako su ljudi u ovo doba godine skloni jesti kasnije, no za podršku našem unutarnjem tjelesnom satu, poznatom kao cirkadijalni ritam, trebali bismo činiti upravo suprotno.

"Kako se zima približava, obraćanje pažnje na to kada jedete može biti jednako važno kao i ono što jedete", rekla je. "Usklađivanje vremena obroka s prirodnim ritmovima vašeg tijela može pomoći u stabilizaciji energije, raspoloženja i sna."

Dodala je: "Probava, otpuštanje hormona (uključujući one koji pomažu kod spavanja i probave) pa čak i količina kalorija koje sagorijevate tijekom dana, sve slijedi cirkadijalne ritmove."

Idealno vrijeme koje mnogima ne odgovara

Njezin savjet zvuči razumno, sve dok ne čujete preporučeno vrijeme za večeru, pogotovo ako radite od 9 do 17 i čeka vas dugo putovanje kući. Profesorica Norton savjetuje da je večeru najbolje završiti "idealno između 17:30 i 19:00 sati, ili barem dva do tri sata prije spavanja".

To je za mnoge teško izvedivo. Primjerice, anketa YouGov-a iz 2020. pokazala je da 34 posto Britanaca večera između 18 i 19 sati, dok ih 23 posto jede između 19 i 20 sati.

Što kaže znanost?

Znanstveno je dokazano da kasniji obroci mogu biti štetni za zdravlje. Brojna istraživanja u sklopu rastućeg područja "krononutricije" sugeriraju da "kada jedemo može biti gotovo jednako važno kao i ono što jedemo".

Norton je navela studiju koja je otkrila da su osobe koje su večerale u 22 sata imale 20 posto više skokove šećera u krvi i sagorjele 10 posto manje masti od onih koji su jeli u 18 sati.

Također je istaknula veliku analizu 29 studija koja je potvrdila prednosti ranijih obroka, manjeg broja obroka i unosa većine kalorija ranije tijekom dana. To je uključivalo veći gubitak težine i poboljšane metaboličke markere poput nižeg krvnog tlaka, šećera u krvi i razine kolesterola - faktora koji, ako su povišeni, povećavaju rizik od smrtonosnih srčanih udara.

Naglasila je da se ne smije jesti neposredno prije spavanja jer su druga istraživanja to povezala s povećanim rizikom od pretilosti i dijabetesa tipa 2.

Fleksibilnost umjesto strogih pravila

Iako znanstveni dokazi idu u prilog ranijoj večeri, profesorica Norton naglašava da ne treba robovati strogim pravilima.

"Pravi ključ je namjera - donošenje izbora koji služe vašem zdravlju, a ne kruta pravila koja stvaraju stres. Najzdraviji ritam je onaj koji je u skladu i s vašom biologijom i s vašim životnim stilom", dodala je.

"Dakle, umjesto krutih pravila, razmislite o vremenu obroka kao o fleksibilnom alatu u vašem nutricionističkom kompletu. Pravi fokus trebao bi biti na jedenju s namjerom."

To znači da trebate uzeti u obzir svoje ciljeve, poput gubitka težine ili poboljšanja sportskih performansi, učestalost vježbanja i što je realno s obzirom na vaš raspored.

"Ako većinu večeri jedete nakon 21 sat i budite se umorni ili vam je san manje odmarajući, eksperimentiranje s ranijim obrocima moglo bi biti korisno. Ali ako kasno trenirate ili jedete u društvu, i to je u redu - usredotočite se na kvalitetu ispred vremena, birajući lakše, uravnotežene obroke i ostavljajući barem dva do tri sata prije spavanja", zaključila je