Dugotrajno sjedenje može dovesti do 'sindroma mrtve stražnjice'

Riječ je o stanju koje se službeno naziva glutealna amnezija, dok je u javnosti poznatije kao "sindrom mrtve stražnjice". Do njega dolazi kada glutealni mišići oslabe i prestanu se pravilno aktivirati, piše HuffPost, a prenosi Index.

Fizioterapeutkinja Arlen Ray, ravnateljica Instituta za rehabilitaciju Hackensack Meridian JFK Johnson, objašnjava da se ovo stanje najčešće javlja kod osoba koje puno sjede. "U osnovi, događa se to da se gluteusi ne aktiviraju, dok su pregibači kuka i mišići stražnje lože zategnuti", pojasnila je Ray.

Dr. Jennifer O’Connell, specijalistica fizikalne medicine u Bolnici za specijalnu kirurgiju u New Yorku, dodaje da dugotrajno sjedenje s vremenom može dovesti i do oštećenja tetiva. Kako objašnjava, mišić iliopsoas se pri sjedenju skraćuje jer je stalno u zategnutom položaju, dok srednji glutealni mišić slabi jer u sjedećem položaju praktički nema funkciju.

Ipak, uredski posao ne znači automatski da ćete razviti ovaj problem. Ray naglašava da se rizik najviše odnosi na osobe koje ne jačaju gluteuse i ne istežu pregibače kuka te stražnju ložu. Drugim riječima, puno ovisi o tome koliko se osoba kreće i kakve su joj svakodnevne navike.

Koji su simptomi?

Najčešći simptomi "sindroma mrtve stražnjice" su bol, utrnulost ili neugodan osjećaj u području stražnjice, kaže Kate Lombardo, direktorica joge u centru YogaRenew. Može se javiti i osjećaj trnaca koji se širi niz nogu, a bol se može pojaviti na jednoj ili obje strane tijela.

"Ponekad se može očitovati i kao bol u leđima ili kuku, a može čak uzrokovati i probleme s koljenom ili gležnjem, jer su naši gluteusi ključni za ravnotežu, stabilnost i držanje", objasnila je Ray.

Osobe koje imaju ovaj problem mogu primijetiti i poteškoće pri penjanju ili spuštanju stepenicama, izvođenju iskoraka ili čak ustajanju sa stolice.

Kako ga spriječiti?

Većem riziku izložene su osobe koje većinu dana provode sjedeći. Ako radite za stolom, dr. O’Connell savjetuje korištenje stola za stajanje, ako za to imate mogućnost. "Preporučujem ljudima da stoje barem pet minuta svakih pola sata", rekla je.

Ako nemate stol za stajanje, pomoći mogu i kratke šetnje po uredu, odlazak po vodu ili nekoliko jednostavnih vježbi istezanja. Stručnjaci naglašavaju da je kretanje ključno, osobito vježbe koje jačaju glutealne mišiće.

Ray preporučuje mostove, "školjke", iskorake i čučnjeve, dok Lombardo ističe i joga položaje poput položaja stolice, goluba ili sjedeće "četvorke", koji pomažu u istezanju vanjskog dijela kuka. Važno je, međutim, kombinirati vježbe jačanja i istezanja. Lombardo upozorava da mnogi, kada osjete bol, rade samo istezanje, što ponekad može pogoršati problem.

"Kada se redovito krećemo, prirodno dobivamo kombinaciju jačanja i istezanja. Naša su tijela dizajnirana da tako funkcioniraju", rekla je.

Kada otići liječniku?

Manju bol u stražnjici možete pokušati ublažiti kod kuće, osobito ako brzo prođe i ne prate je drugi simptomi. No ako bol traje dulje od nekoliko dana, Ray savjetuje odlazak liječniku kako bi se utvrdio točan uzrok, jer slične simptome mogu izazvati i druga stanja.

Liječničku pomoć svakako treba potražiti ako je bol izrazito jaka, ometa san ili bitno narušava kvalitetu života. Čak i ako bol nije jaka, posjet fizioterapeutu može biti koristan jer vam stručnjak može pokazati pravilne vježbe i pomoći ispraviti mišićnu neravnotežu, slabost ili zategnutost.

Lombardo zaključuje da je za početak najvažnije u svakodnevicu uvesti bilo kakav oblik kretanja. "Kao ljudska bića, želimo raditi stvari zbog kojih se osjećamo bolje. Mislim da je dovoljno biti otvoren i reći 'da' nekom pokretu, samo da biste započeli", poručila je.