Kiselo zelje jedna je od omiljenih namirnica tijekom jeseni i zime. Neizostavan je sastojak sarme, često se poslužuje uz pečeno meso, kobasice ili grah, a mnogi ga vole jesti i kao salatu.
Osim što je ukusno i pristupačno, sadrži vlakna, vitamin C i druge korisne hranjive tvari. Ipak, postoje zdravstvena stanja kod kojih bi s njegovom konzumacijom trebalo biti oprezan, piše Index.
Problem najčešće nije u samom kupusu, nego u soli koja se koristi tijekom fermentacije, kiselosti namirnice i načinu na koji organizam reagira na fermentiranu hranu. Kod nekih ljudi kiselo zelje može pogoršati postojeće tegobe ili zahtijevati prilagodbu prehrane.
1. Osobe s povišenim krvnim tlakom
Kiselo zelje može sadržavati znatne količine soli, odnosno natrija, koji u prevelikim količinama može pridonijeti povišenju krvnog tlaka i zadržavanju tekućine u organizmu. Zbog toga osobe koje imaju hipertenziju trebaju pripaziti na količinu kiselog zelja koju jedu, osobito ako tijekom dana konzumiraju i druge slane namirnice.
To ne znači da ga moraju potpuno izbaciti iz prehrane. Manje porcije i praćenje ukupnog dnevnog unosa soli mogu pomoći, a ispiranjem kiselog zelja vodom moguće je ukloniti dio natrija.
2. Osobe s kroničnim bolestima bubrega
Kod bolesti bubrega prehrana često zahtijeva posebnu pozornost, a jedan od važnih čimbenika može biti upravo unos natrija. Kada bubrezi ne rade dovoljno dobro, tijelo može teže održavati ravnotežu tekućine i minerala. Pretjerana konzumacija slane hrane može dodatno otežati kontrolu krvnog tlaka i pridonijeti zadržavanju tekućine.
Ipak, prehrambene preporuke razlikuju se ovisno o stadiju bolesti i individualnim nalazima. Zato kiselo zelje nije automatski zabranjeno svim osobama s bubrežnim bolestima, ali one kojima je preporučeno ograničavanje soli trebaju pripaziti na količinu.
3. Osobe s gastritisom, refluksom i osjetljivim crijevima
Nekima kiselo zelje odlično odgovara, dok drugima može izazvati žgaravicu, nadutost, grčeve ili nelagodu u trbuhu. Osobe koje imaju gastroezofagealnu refluksnu bolest mogu primijetiti pogoršanje simptoma nakon konzumacije kisele hrane. Slično se može dogoditi i kod pojedinih osoba s gastritisom.
Kiselo zelje može smetati i osobama sa sindromom iritabilnog crijeva, osobito ako su sklone nadutosti i pojačanom stvaranju plinova. No reakcije su individualne. Ako vam kiselo zelje ne izaziva nikakve tegobe, sama dijagnoza ne znači nužno da ga morate izbjegavati. Važno je pratiti kako organizam reagira i prilagoditi veličinu porcije.
4. Osobe osjetljive na histamin
Tijekom fermentacije kiselog zelja mogu nastajati biogeni amini, među kojima je i histamin. Kod osjetljivih osoba konzumacija hrane koja sadrži histamin može biti povezana s glavoboljom, crvenilom kože, svrbežom ili probavnim smetnjama.
Količina histamina u fermentiranim proizvodima nije uvijek jednaka jer ovisi o načinu pripreme, mikroorganizmima i uvjetima čuvanja.
Važno je naglasiti da je intolerancija na histamin složeno područje, a simptomi se mogu preklapati s brojnim drugim stanjima. Zbog toga se ne preporučuje samostalno izbacivanje velikog broja namirnica bez savjetovanja sa zdravstvenim stručnjakom.
5. Osobe koje uzimaju varfarin
Posebnu pozornost trebaju obratiti i osobe koje uzimaju varfarin, lijek koji se koristi za sprječavanje nastanka krvnih ugrušaka. Kupus sadrži vitamin K, koji sudjeluje u procesu zgrušavanja krvi i može utjecati na djelovanje varfarina.
Međutim, to ne znači da osobe na ovoj terapiji ne smiju jesti kiselo zelje. Najvažnije je da unos vitamina K bude što ujednačeniji. Naglo povećanje ili smanjenje količine namirnica koje ga sadrže može utjecati na učinkovitost terapije i vrijednosti INR-a.
Osobe koje uzimaju varfarin zato ne bi trebale uvoditi veće promjene u prehranu bez savjetovanja s liječnikom.
Treba li se odreći kiselog zelja?
Za većinu zdravih ljudi kiselo zelje može biti koristan dio raznolike prehrane. Sadrži vlakna i hranjive tvari, a nepasterizirani proizvodi mogu sadržavati i žive mikroorganizme nastale fermentacijom.
Treba imati na umu da sirovo kiselo zelje nije isto što i ono koje se dugo kuha. Toplinska obrada uništava žive mikroorganizme, ali vlakna i dio hranjivih tvari ostaju.
Najvažnije je obratiti pozornost na količinu soli, veličinu porcije i vlastitu podnošljivost. Ako imate neku od navedenih zdravstvenih tegoba ili uzimate lijekove na čije djelovanje prehrana može utjecati, o eventualnim ograničenjima posavjetujte se s liječnikom.
