Moždana magla ili nešto ozbiljnije? Evo kako menopauza utječe na pamćenje

Mnoge žene tijekom perimenopauze i menopauze primjećuju promjene u koncentraciji, pamćenju i mentalnoj oštrini. Fenomen poznat kao 'moždana magla' može izazvati zabrinutost, osobito kada se javi strah da je riječ o prvim simptomima Alzheimerove bolesti ili nekog drugog oblika demencije.

No stručnjaci ističu da su ovakve poteškoće najčešće povezane s promjenama razine hormona, prvenstveno estrogena, čija koncentracija tijekom menopauze postupno opada, piše Tportal.

Estrogen igra važnu ulogu

Estrogen ne utječe samo na reproduktivni sustav, već i na funkcioniranje mozga. Kada njegova razina počne padati, mogu se pojaviti poteškoće s prisjećanjem riječi, imena ili određenih informacija. Najčešće je pogođeno verbalno pamćenje, odnosno sposobnost brzog dozivanja riječi i pojmova iz memorije.

Iako takve situacije mogu biti frustrirajuće, stručnjaci naglašavaju da se značajno razlikuju od simptoma demencije. Jedna od važnih razlika jest činjenica da su žene s menopauzalnom 'moždanom maglom' uglavnom svjesne svojih poteškoća i same ih primjećuju.

S druge strane, osobe koje razvijaju demenciju često nisu svjesne problema, već na promjene upozoravaju članovi obitelji ili bliske osobe.

Kada postoji razlog za zabrinutost?

Prvi znakovi demencije obično nisu zaboravljena imena ili povremeno traženje riječi. Puno su karakterističniji problemi poput dezorijentiranosti na poznatim mjestima, teškoća u obavljanju svakodnevnih zadataka, nemogućnosti praćenja uputa ili značajnih promjena u ponašanju.

Važan je i faktor dobi. Menopauza najčešće nastupa između sredine četrdesetih i sredine pedesetih godina života, dok se Alzheimerova bolest u najvećem broju slučajeva javlja nakon 65. godine.

Stručnjaci ističu kako se simptomi povezani s menopauzom uglavnom s vremenom stabiliziraju ili postupno poboljšavaju, dok se demencija razvija progresivno i stanje se s godinama pogoršava.

Što može pomoći?

Iako ne postoji čarobno rješenje za menopauzalnu 'moždanu maglu', određene životne navike mogu ublažiti simptome.

Kvalitetan san smatra se jednim od najvažnijih čimbenika za očuvanje zdravlja mozga. Preporučuje se i uravnotežena prehrana bogata povrćem, zdravim masnoćama i antioksidansima te redovita tjelesna aktivnost.

Stručnjaci upozoravaju i na negativan učinak multitaskinga. Iako se često čini da istovremeno obavljamo više zadataka, mozak zapravo neprestano prebacuje fokus s jedne aktivnosti na drugu, što dodatno opterećuje mentalne kapacitete i pojačava osjećaj mentalne iscrpljenosti.

Pozitivan učinak može imati i redovita mentalna stimulacija. Čitanje knjiga, rješavanje križaljki, učenje stranih jezika, ples, meditacija ili usvajanje novih vještina pomažu održavanju kognitivnih funkcija i aktiviraju različite dijelove mozga.

Hormonska terapija i pamćenje

Znanstvena istraživanja o utjecaju hormonske terapije na pamćenje i rizik od razvoja demencije još uvijek ne daju jednoznačne odgovore. Dok neka istraživanja sugeriraju mogući zaštitni učinak, druga ne pronalaze značajnu povezanost.

Unatoč tome, hormonska terapija i dalje se smatra najučinkovitijim načinom ublažavanja brojnih simptoma menopauze koji mogu narušiti kvalitetu života. Stručnjaci navode kako koristi liječenja često nadmašuju potencijalne rizike, osobito kada se terapija započne unutar deset godina od ulaska u menopauzu.

Ne ignorirajte ozbiljnije simptome

Povremeno zaboravljanje imena, kratkotrajna zbunjenost ili traženje ključeva po kući uglavnom nisu razlog za paniku. Međutim, ako se poteškoće pogoršavaju, ako zaboravljate kako obaviti rutinske zadatke, teško pratite razgovore ili sve češće gubite predmete, preporučuje se konzultacija s liječnikom.

Najvažnije je znati da menopauzalna 'moždana magla' nije rijetka pojava. Iako može utjecati na samopouzdanje i svakodnevno funkcioniranje, u većini slučajeva riječ je o prolaznom stanju koje se može ublažiti zdravim životnim navikama i brigom o vlastitom zdravlju.