Prepoznavanje točne vrste glavobolje ključni je korak prema njezinu uspješnom zaustavljanju, budući da se strategije liječenja znatno razlikuju ovisno o uzroku.
Neurolog dr. Fawad Mian ističe kako tjelovježba može ublažiti tenzijsku glavobolju, dok će migrenu vjerojatno samo pogoršati. Zbog suptilnih razlika i preklapanja simptoma, samodijagnoza često može navesti na pogrešan put, piše Index. Neurologinja dr. Ella Akkerman s Instituta za kralježnicu u Virginiji napominje da migrena može izazvati simptome poput curenja nosa ili pritiska u licu, zbog čega pacijenti često pogrešno zaključe da se radi o upali sinusa.
Tenzijska glavobolja
Tenzijsku glavobolju najčešće uzrokuju napetost mišića, stres, stiskanje čeljusti, ali i dehidracija. Dr. Mian pojašnjava da je mišićima potrebna voda te da se bol pojačava ako je ne dobivaju. Uzrok može biti i dugotrajno sjedenje pred računalom u nepravilnom položaju, čime se stvara pritisak na vrat i stražnji dio glave, dok nedostatak sna dodatno pogoršava stanje. Ova se bol opisuje kao osjećaj obruča koji steže sljepoočnice i bočne strane glave, a trajati može od 15 minuta pa sve do nekoliko dana.
Liječenje ove vrste glavobolje primarno zahtijeva analizu životnih navika. Dr. Akkerman naglašava da su prioritet odmor i hidratacija ako niste dovoljno spavali ili pili tekućine. Za brzo olakšanje dr. Mian kao najbolju opciju preporučuje tjelovježbu jer kretanje smanjuje stres i opušta mišiće, a pomaže i boravak u mračnoj i tihoj sobi. Ako kućne metode ne pomognu, mogu se uzeti lijekovi protiv bolova bez recepta, pri čemu je paracetamol dobar izbor za blaže, a ibuprofen ili aspirin za umjerene bolove.
Sinusna glavobolja
Sinusna glavobolja posljedica je izražene upale sinusa uzrokovane infekcijom ili alergijom. Bol se javlja kao pritisak u prednjem dijelu glave te ispod ili iznad očiju, a intenzivira se pri naginjanju glave prema naprijed. Prate je simptomi poput začepljenosti nosa, nakupljanja sluzi u nosu i grlu, opće slabosti te promijenjenog osjeta mirisa. U blažim slučajevima pomažu protuupalni lijekovi, dok se kod alergija koriste antihistaminici. Dr. Mian upozorava da je kod sumnje na bakterijsku infekciju važno posjetiti liječnika kako bi propisao odgovarajuće antibiotike i spriječio širenje upale.
Migrena
Migrena predstavlja složen neurološki poremećaj povezan s hormonalnim promjenama, genetskom sklonošću i kemijskom neravnotežom u mozgu.
-Migrene su prilično česte. Svatko tko ima mozak može dobiti migrenu, kaže dr. Akkerman.
Rani znakovi često prethode samoj boli te uključuju umor, osjetljivost na buku ili auru – vizualne bljeskove i ukočenost vrata. Sama bol obično je locirana na jednoj strani glave, pulsirajuća je i izrazito snažna.
-To je bol zbog koje osoba poželi zaplakati ili gurnuti glavu pod jastuk i zatvoriti oči, opisuje dr. Akkerman dodajući da je bol toliko jaka da onemogućuje svakodnevno funkcioniranje.
Uz bol se javljaju mučnina, povraćanje, vrtoglavica i osjetljivost na svjetlo. Za razliku od tenzijske glavobolje, kod migrene treba strogo izbjegavati tjelovježbu. Odmor u mračnoj sobi i specifični lijekovi koje propisuje liječnik primarne su metode obuzdavanja napadaja.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Iako se blaži oblici glavobolje mogu tretirati kod kuće, u određenim situacijama nužna je stručna procjena. Liječniku se treba obratiti ako se javi nova vrsta boli, ako lijekovi ne djeluju, ako je prisutna višekratna temperatura ili ako vas bol budi noću.
Hitnu medicinsku pomoć treba zatražiti bez odgode ako se javi nagla i izuzetno jaka bol praćena mučninom i zbunjenošću, kao i u slučajevima kada se pojave simptomi karakteristični za moždani udar, poput gubitka govora, asimetrije lica ili slabosti u mišićima.
