Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Zdravlje mozga
Način na koji pišete mogao bi otkriti propadaju li vam umne sposobnosti
Novo istraživanje pokazalo je da promjene u rukopisu mogu biti jedan od ranih znakova kognitivnog pada i neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove. Znanstvenici vjeruju da bi rukopis u budućnosti mogao postati važan alat za rano otkrivanje problema s pamćenjem i drugim mentalnim funkcijama.
Istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports pokazalo je da pisanje rukom nije samo jednostavna motorička radnja, već složen proces koji uključuje koordinaciju pokreta, koncentraciju, radnu memoriju i obradu informacija. Upravo zbog toga promjene u načinu pisanja mogu otkriti promjene u radu mozga.
Tim znanstvenika sa Sveučilišta Évora u Portugalu analizirao je rukopis 58 starijih osoba u dobi između 62 i 99 godina. Od ukupnog broja sudionika, njih 38 imalo je dijagnosticirane kognitivne poteškoće, dok je ostatak bio kognitivno zdrav.
Sudionici su pomoću digitalne olovke i tableta morali izvršiti niz zadataka – crtati linije i točkice, prepisivati rečenice te zapisivati tekst prema diktatu. Upravo je diktat pokazao najveće razlike između dvije skupine jer zahtijeva istovremeno slušanje, pamćenje, pretvaranje zvuka u tekst i fizičko pisanje, prenosi N1.
Osobe s kognitivnim poteškoćama sporije su povlačile poteze olovkom, koristile više pokreta i češće prekidale pisanje. Znanstvenici ističu da takvi obrasci upućuju na to da mozak s vremenom sve teže koordinira složenije zadatke.
"Pisanje nije samo motorička aktivnost, već prozor u mozak", rekla je kineziologinja Ana Rita Matias, jedna od autorica istraživanja.
Prema rezultatima studije, kako kognitivne funkcije slabe, pisanje postaje sporije, manje koordinirano i fragmentiranije. Ipak, istraživači naglašavaju da rukopis sam po sebi još nije dovoljan za postavljanje dijagnoze, već bi u budućnosti mogao postati dio šire procjene kognitivnog zdravlja.
Znanstvenici smatraju da bi ovakvi testovi mogli biti posebno korisni u domovima za starije osobe jer bi omogućili jednostavnije i pristupačnije procjene bez skupih pregleda i bolničkih obrada.
Istraživanje ipak ima određena ograničenja. Obuhvatilo je relativno mali broj ispitanika, nije pratilo promjene rukopisa kroz dulje razdoblje, a nisu uzeti ni svi čimbenici poput lijekova koji mogu utjecati na sposobnost pisanja.
Unatoč tome, autori vjeruju da bi daljnja istraživanja mogla dovesti do razvoja brzih i pristupačnih alata za rano otkrivanje kognitivnog pada, čak i prije pojave ozbiljnijih simptoma poput gubitka pamćenja.
Znanstvenici danas istražuju različite metode ranog otkrivanja neurodegenerativnih bolesti – od biomarkera u krvi do analize glasa – a čini se da bi i rukopis mogao postati jedan od važnih pokazatelja zdravlja mozga.