Ova navika mogla bi odgoditi Alzheimerovu bolest za sedam godina

No, još jednu naviku mnogi podcjenjuju - hodanje. Ono ne samo da smanjuje rizik od srčanih bolesti već, kako pokazuje znanstvena studija iz 2025. godine, može i značajno odgoditi pojavu Alzheimera.

Koliko koraka dnevno odgađa Alzheimerovu bolest za 7 godina?

U studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine istraživači su otkrili da već između 3000 i 5000 koraka dnevno odgađa kognitivno propadanje u prosjeku za tri godine. Poveća li se broj koraka na 5000 do 7500 dnevno, kognitivno propadanje odgađa se za čak sedam godina.

"Ova studija nudi neke od dosad najjasnijih dokaza da redovito hodanje može značajno usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti i ukazuje na specifičan biološki razlog", pojašnjava za Parade neurologinja dr. Prerna Malla.

Ona objašnjava kako se s vremenom u mozgu mogu nakupiti toksični proteini, amiloid i tau, koji ometaju komunikaciju između moždanih stanica. "Upravo se to događa kod Alzheimerove bolesti. Ova studija otkriva da redovito hodanje pomaže u održavanju protoka u tim ključnim vezama", dodaje.

Dr. Malla navodi da hodanje povećava dotok krvi u mozak, što pomaže u ispiranju štetnih tvari. Također smanjuje upale i potiče oslobađanje zaštitnih kemikalija u mozgu. Iako veći broj koraka donosi veće koristi, postavlja se pitanje je li trčanje korisnije.

Dr. Rong Zhang, neurolog s UT Southwesterna, kaže da su korisni i hodanje i trčanje. "Na učinke trčanja u odnosu na hodanje može utjecati dob. Primjerice, trčanje visokog intenziteta može biti korisnije mlađim ili sredovječnim osobama, dok je hodanje prikladnije za starije osobe", kaže on. U oba slučaja pojačava se protok krvi u mozak, stoga je najvažnije odabrati aktivnost u kojoj uživate i biti dosljedan.

Pomaže li hodanje i onima koji već imaju Alzheimerovu bolest?

Iako je veza između hodanja i usporenog kognitivnog pada ohrabrujuća, liječnici ističu da koristi mogu imati i osobe kojima je bolest već dijagnosticirana. "Studija sugerira da osobe s visokom razinom amiloida u mozgu, što je obilježje Alzheimerove bolesti, i dalje mogu imati koristi od svakodnevnog hodanja", kaže dr. Zhang, napominjući da su potrebna daljnja istraživanja da bi se to potvrdilo.

Dr. Malla se slaže i to ističe kao jednu od najvažnijih poruka za pacijente i njihove obitelji. "Značajan broj istraživanja podupire dobrobiti redovitog hodanja čak i nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti", kaže ona. Navodi i studiju koja je pokazala da je šestomjesečni program aerobnog vježbanja značajno usporio kognitivno propadanje.

Osim toga, hodanje može smanjiti depresiju i anksioznost, a učinci su još bolji ako osoba hoda u društvu. "Hodanje uz razgovor ima bolji učinak od samostalnog hodanja jer je društveni aspekt vježbanja posebno važan za ovu populaciju", objašnjava ona.

Drugi načini za očuvanje zdravlja mozga u starijoj dobi

Hodanje nije jedina aktivnost korisna za mozak. Neurolozi kažu da je dobro sve što nas pokreće. "Pronađite hobi ili sport koji vas veseli. To može biti planinarenje, vrtlarenje, plivanje, bicikliranje, ples pa čak i kućanski poslovi", savjetuje dr. Zhang.

Za starije osobe posebno se preporučuju tai chi i joga jer kombiniraju pokret, ravnotežu i svjesno disanje te smanjuju hormone stresa koji mogu oštetiti centar za pamćenje u mozgu.

Uz tjelesnu aktivnost, dr. Malla ističe i važnost zdrave prehrane, kvalitetnog sna, druženja i stalnog postavljanja novih mentalnih izazova. Također, važno je obratiti pozornost na sluh. "Neliječeni gubitak sluha u srednjoj životnoj dobi danas je jedan od glavnih rizičnih faktora za demenciju na koje možemo utjecati.

Kada se mozak napreže da obradi zvuk, preusmjerava resurse s drugih kognitivnih funkcija", objašnjava dr. Malla, dodajući da korištenje slušnih pomagala značajno smanjuje kognitivni pad.

Postoji, dakle, mnogo načina za podršku zdravlju mozga kako starimo, a uvođenje svakodnevne šetnje u rutinu mogao bi biti jedan od najmoćnijih koraka koje možete poduzeti za zaštitu svojih kognitivnih sposobnosti.