Tri vitamina mogu smanjiti rizik od moždanog udara

Ljudskom tijelu potrebno je šest kategorija esencijalnih hranjivih tvari za održavanje osnovnog zdravlja. Nazivaju se esencijalnima jer ih tijelo ne može samo proizvesti u dovoljnim količinama, pa ih moramo unositi prehranom. To su ugljikohidrati, proteini, masti, vitamini, minerali i voda.

Dok makronutrijente i vodu obično unosimo bez puno razmišljanja, mikronutrijente - vitamine i minerale - lako je zanemariti. Međutim, oni igraju ključne uloge u pozadini, podržavajući sve, od ekspresije gena do funkcije enzima i zaštite tijela od oksidativnog stresa.

Oksidativni stres može oštetiti stanice i doprinijeti kroničnoj upali, koja je ključni pokretač stanja poput moždanog udara. Budući da su mogućnosti liječenja moždanog udara vremenski osjetljive i često skupe, prevencija ostaje glavna strategija za smanjenje rizika.

Ona uključuje zdrave životne navike poput regulacije krvnog tlaka, redovite tjelovježbe i uravnotežene prehrane. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu American Journal of Preventive Cardiology, baca svjetlo upravo na ulogu pojedinih nutrijenata.

Kako je provedeno istraživanje?

Znanstvenici su željeli istražiti kako je dugoročni unos vitamina B skupine, kao i njihova razina u tijelu, povezan s rizikom od moždanog udara. U tu su svrhu analizirali podatke iz dviju velikih američkih populacijskih studija, što im je omogućilo proučavanje prehrambenih obrazaca i bioloških markera.

Prva je bila Women’s Health Initiative (WHI), najveća studija o prevenciji zdravlja žena ikad provedena, s više od 160.000 žena u postmenopauzi. Podaci o unosu vitamina B iz prehrane i dodataka prikupljeni su pomoću upitnika od oko 120.000 sudionica.

Drugi izvor podataka bio je istraživački program All of Us (AoU), koji vodi Nacionalni institut za zdravlje SAD-a, a čiji je cilj izgradnja raznolike zdravstvene baze podataka. Za ovu studiju analizirani su podaci gotovo 100.000 sudionika koji su imali barem jedan zabilježen krvni test za vitamine B, što je omogućilo procjenu njihovih razina u cirkulaciji.

Što je studija otkrila?

Kombiniranjem ova dva velika i kvalitetna skupa podataka, istraživači su uspjeli usporediti prijavljeni unos i izmjerene razine vitamina B s rizikom od moždanog udara.

Otkrili su da je viši unos tiamina (B1), riboflavina (B2) i niacina (B3) povezan s manjim rizikom od moždanog udara, što predstavlja jedan od najjačih dokaza do sada za ove specifične hranjive tvari. Vitamin B6 (piridoksin) i vitamin B9 (folat) također su povezani s manjim rizikom, iako su te veze bile manje dosljedne, što je u skladu s ranijim istraživanjima, posebno za folat.

Istraživači su primijetili da su sudionici s najvećim unosom vitamina B češće uzimali dodatke prehrani i općenito vodili zdraviji život. No, čak i nakon što su uzeli u obzir te faktore, veza između višeg unosa vitamina B i manjeg rizika od moždanog udara i dalje je postojala.

Važno je napomenuti da je ovo bila opservacijska studija, što znači da može pokazati samo snažnu povezanost, ali ne i dokazati da konzumacija vitamina B izravno smanjuje rizik. Zbog toga se preporučuju daljnja istraživanja.

Kako ovo primijeniti u svakodnevnom životu?

Postoji osam esencijalnih vitamina B skupine i svaki ima jedinstvenu ulogu u održavanju zdravlja. Iako ova studija ističe tiamin, riboflavin i niacin, svi oni djeluju zajedno kako bi podržali metabolizam energije, funkciju stanica i zdravlje srca. Dobra je vijest da su te hranjive tvari široko dostupne u svakodnevnim namirnicama.

Ako želite povećati unos ovih vitamina kako biste smanjili rizik od moždanog udara, razmislite o uključivanju sljedećih namirnica u prehranu:

Tiamin (B1) se nalazi u cjelovitim žitaricama poput smeđe riže, svinjetini, peradi, soji, orašastim plodovima, grašku, suhom grahu te obogaćenim proizvodima poput kruha i žitarica.

Riboflavin (B2) je dostupan u jajima, mliječnim proizvodima poput mlijeka i jogurta, kao i u obogaćenim žitaricama.

Niacin (B3) se nalazi u peradi, ribi, kikirikiju, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i sjemenkama.

Umjesto fokusiranja na jedan nutrijent, ova studija naglašava važnost cjelokupnih prehrambenih navika. Uključivanje namirnica poput cjelovitih žitarica, nemasnih proteina, mahunarki i orašastih plodova podržava zdravlje srca i prirodno osigurava vitamine B koji su tijelu potrebni.

Iako dodaci prehrani mogu biti korisni u nekim slučajevima, često nisu potrebni osobama koje se hrane uravnoteženo. Ako razmišljate o uzimanju dodataka, preporučuje se savjetovanje s liječnikom.